• Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
Kišobran
Nema rezultata
Pregled svih rezultata

More ideja i projekata

Sonja Marković od Sonja Marković
8. siječnja 2019.
u Kultura
More ideja i projekata

„Drugo more“ je riječka neprofitna organizacija osnovana 1999. godine koja aktivnije s radom započinje od 2002. godine. Bavi se produkcijom, promocijom, istraživanjima, obrazovanjem i diseminacijom informacija na području kulture, kao i suvremenom kulturom.

Ove je jeseni započet i zanimljivi Projekt X osmišljen za mlade kreativce, a sastavljen od radionica i mentorskog rada koji dovodi do ostvarenja vlastitog umjetničkog festivala kojime se na kraju i predstavi projekt. O idejama, aktivnostima i Projektu popričali smo s članom tima Drugog mora Davorom Miškovićem.

Kakvim se temama bavi Drugo more?

Bavimo se primarno temama koje su aktualne. Ne možemo naravno pokriti sve jer je toga jako puno, a u kulturno umjetničkom programu ima i sadržaja koji je nama nedostupan, a zapravo govori o svemu tome što nas zanima. To je na neki način uvijek balansiranje između onoga što možeš napraviti i onoga što te zanima.

Koje su zadnje teme odnosno područja kojima ste se bavili?

U zadnje vrijeme smo se dosta orijentirali prema praćenju utjecaja tehnologije na društvo jer to ima ključni utjecaj na to kako se ljudi informiraju i oblikuju stavove. Također smo se orijentirali i na svijet rada. Kada kažem svijet rada ne mislim samo na fizički i intelektualni rad nego na strukturiranje cijelog života ljudi, način na koji se provodi slobodno vrijeme i tako dalje. Onda smo se kroz to bavili temama kao što su nadzor i privatnost, kao i zarađivanje novca, neka nova zanimanja koja se tu otvaraju… Jedna od tema koja nam je tu zanimljiva je umrežavanje; od toga smo radili jedan tip istraživanja, seminara i izložbe jer je umrežavanje tip perspektive kako vidimo svijet oko sebe. To je jedna od tema koja je također bitna za razumijevanje suvremene kulture, ali i društva.

Kako se odlučujete za temu nekog projekta?

To funkcionira slično kao kroz radionice Projekt X-a. Kreće se od toga što te najviše interesira, naprimjer neki fenomen koji je prisutan u društvu i kulturi. Taj fenomen želiš na neki način obraditi pa se kreće od toga da se ustanovi kako, a zatim po putu ide rezanje. To je takozvana kiparska metoda u kojoj se materijal reže. Jedan producent rekao je da postoje dvije metode rada u produkciji: slikarska i kiparska. Slikarska je kada vrlo pažljivo dodaješ novi nanos boje, a kiparska je kada dobiješ materijal i onda ga krešeš. Mi smo u kiparskoj metodi gdje izaberemo neki fenomen i onda ga režemo.

Na kakve projekte publika najbolje reagira?

Publika najbolje reagira na projekte u koje su uključeni i njihovi prijatelji; ta socijalna dimenzija je ključna. To je isto jedan tip balansa. Treba izbalansirati lokalni kontekst s procesima koji se zbivaju u suvremenom društvu. Dakle ako prevlada samo socijalna komponenta, obično se dogodi da se kreiraju eventi koji nemaju važnost odnosno značaj u otvaranju nekih novih perspektiva. Publika najviše na to reagira, što je i logično; ljudi se dođu družiti, ali u zadnje vrijeme se pokazalo da je bilo interesa i za ove teme kojima smo se bavili, a tiču se nadzora i privatnosti. Radili smo jednu izložbu koja se zvala „Svijet bez nas“ koja se bavila automatizacijom. Na svaku od tih izložbi bilo je preko 1500 ljudi, što je dosta velik broj, a to je zapravo zato što su ljudi prepoznali temu koja tiče njih osobno.

Zašto je zanimljiv i relevantan Projekt X?

Projekt X je ideja da se ono što mi inače radimo poveže s mlađom generacijom. Čini mi se da je s jedne strane to najlakše raditi na način da se njih izravno uključi u proces stvaranja gdje će biti aktivni sudionici. Radionice su tako konstruirane da pokazuju kako stvari koje mi inače pokazujemo kroz umjetnički program nisu neizvedive niti nemoguće, već ovise o nekom tipu pristupa u razmišljanju, radu i tehnologiji. Ključna stvar je pokušavanje stvaranja takvih veza, uvlačenje ljudi u orbitu, tu tematsku orbitu kojom se bavimo, a koja mislimo da je relevantna i za te mlade ljude. Uostalom, relevantnija je za njih nego za mene, ja ću prije otići u penziju nego oni i bit će mi to manje značajno, ali cijeli njihov svijet rada zapravo će biti određen tim procesima koji se sad na neki način zbivaju ili su tek u začetku.

Je li ideja o krajnjem festivalu postojala od početka?

Da, to je od početka zamišljeno tako. Primarne su radionice, drugi moment je organizacija odnosno konceptualizacija događaja koji je relevantan za mlađu generaciju, a kojoj mi možemo pružiti organizacijsku i produkcijsku podršku. Treći korak je taj da se to zaista i dogodi i da ljudi koji sudjeluju u tom procesu shvate da organizacija nije nešto izvan njihovih mogućnosti. Kroz organizaciju tog festivala zapravo se pokušava dati prostor za aktivno sudjelovanje u stvaranju suvremene kulture.

Jeste li imali već iskustvo u organiziranju sličnih projekata?

Imali smo i ranije tih iskustava, ali ne možda tako strukturiranih. To je bio projekt u kojem smo radili sa srednjošklocima koji su poslije otišli na studije vezane za umjetnost, i nastavili smo raditi s tim ljudima. Producirali smo dvije predstave i povezali sve te različite smjerove. Često su takvi projekti vremenski ograničeni, najviše radi rokova, a ono čemu težimo je da s ljudima nakon što se naprimjer taj festival dogodi nastavi i dalje raditi i da se ostane u komunikaciji i tako ne veže uz organizaciju samo kao publiku nego kao i  sudionike u stvaranju programa. I to traje godinama, rekao bih, ali se tako stvara zajednica, unatoč tome što ljudi dolaze i odlaze.

S obzirom da je organizacija festivala Projekta X već u procesu, što se u konačnici od njega može očekivati?

Još se uvijek radi na osmišljavanju cijelog projekta. Ono što znamo je da će biti dvije večeri: klasične koncertne večeri odnosno partiji koji će na neki način pokupiti cijelu koncentraciju publike. To će se zbivati u centralnom stageu Palacha. Druga dva prostora zahtijevaju veći angažman ljudi koji sudjeluju u tome, u tom nekom kreativnom smislu. Zapravo je kroz cijeli  festival glavni fokus na zamišljanju Palacha iz perspektive ljudi koji su sudjelovali u ovom procesu, kako oni vide da bi to trebalo izgledati… Oko samih imena izvođača ne bih još ništa iznosio jer i to treba odraditi organizacijski tim festivala; oni moraju preuzeti na sebe ulogu i PR-a i artikulacije toga što rade i kako će to izkomunicirati prema različitim publikama. Takva je trenutno vizija festivala, a uskoro ćemo svi moći vidjeti i njenu realizaciju.

Vezani članci

Predstavljanje zbirke pjesama Maka Maslaća u Rijeci
Kultura

Predstavljanje zbirke pjesama Maka Maslaća u Rijeci

3. lipnja 2025.
Prvi Queer Beez Awards oduševio publiku
Kultura

Prvi Queer Beez Awards oduševio publiku

16. svibnja 2025.
Visoka koncentracija suvremenog plesa ovog svibnja u HKD-u
Kultura

Visoka koncentracija suvremenog plesa ovog svibnja u HKD-u

30. travnja 2025.
“Raspored slučajnosti” Radovana Kunića u Kortilu ovog svibnja!
Kultura

“Raspored slučajnosti” Radovana Kunića u Kortilu ovog svibnja!

30. travnja 2025.
Otvaranje izložbe „Scenografija, kostimografija, ilustracija i strip“
Kultura

Otvaranje izložbe „Scenografija, kostimografija, ilustracija i strip“

28. travnja 2025.
Novi nastavak popularnog serijala “Igre gladi”
Kultura

Novi nastavak popularnog serijala “Igre gladi”

28. travnja 2025.
Slijedeći članak
Zašto škola glume?

Zašto škola glume?

Trending

  • Gdje je nestao Student Day Festival?

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • VELIKA galerija fotografija Riječkog karnevala – grupa Kampus

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Obilježeno srce – serija koju želite pogledati

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Koja je razlika između Arktika i Antarktike?

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0

Radio Sova realiziran uz pomoć

Kišobran

Arhiva

Kontakt

  • Impressum
  • Budi dio Kišobran tima
  • Ul. Radmile Matejčić 2
  • info@kisobran.uniri.hr

Linkovi

  • Sveučilište u Rijeci
  • SZSUR
  • Student servis
  • Studentski kulturni centar Rijeka
  • Prijava na portal

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
  • Budi dio Kišobran tima
  • Impressum

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

Dobro došli nazad!

Prijavite se na vaš račun

Zaboravljena lozinka?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Prijava
Ova stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove stranice pristajete na korištenje kolačića. Privacy and Cookie Policy.