Na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci jučer je održan tradicionalni blagdanski prijam u sklopu kojeg je Rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija uručila zahvalnice znanstvenicima, umjetnicima i studentima za ostvarena postignuća tijekom tekuće godine.
Zahvalnice su dodijeljene onima koji su doprinijeli promicanju, napretku i ugledu Sveučilišta u Rijeci – pojedincima, timovima ili organizacijama i to: dobitnicima državnih nagrada, nagrada Primorsko-goranske županije i nagrada Grada Rijeke, međunarodnih priznanja i nagrada, Nagrada Zaklade Sveučilišta u Rijeci, strukovnih nagrada, sportskih nagrada te studentima dobitnicima raznih nagrada, kao i studentima vrhunskim sportašima. Posebne zahvalnice dodijeljene su sastavnicama Sveučilišta, koje su pratile institucijske iskorake u domeni sveučilišnih prioriteta.
Rektorica je održala prigodan govor zahvale laureatima na njihovom doprinosu te se osvrnula na proteklu godinu:
Ovo Sveučilište ne bi bilo ono što jest, sveučilište koje promiče europski identitet, da nema podršku čelnih ljudi Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Posebno mi je drago da ste s nama danas, i kao članovi Savjeta Sveučilišta, kako bismo zajedno zahvalili svima koji su u protekloj godini bili na ponos Sveučilištu i zajednici.
Uvaženi laureati, naša tradicionalna okupljanja krajem godine prigoda su da zahvalimo vama koji ste tijekom godine primili ugledne i važne nagrade i time dokazali vašu izvrsnost i posebnost. Zahvaljujem vam u svoje ime i u ime cijelog Sveučilišta na vašem talentu, znanju, upornosti, entuzijazmu, naporima, radu, postignućima, angažmanu, doprinosu…
U godini koja je na izmaku, Sveučilište u Rijeci je dobilo potvrdu da je europsko Sveučilište treće generacije. Postali smo članom YUFE saveza europskih sveučilišta, (Young Universities for the Future of Europe), najveće i najbolje ocijenjene europske alijanse. U ekspertnoj pilot-evaluaciji društvenog angažmana europskih sveučilišta, unutar projekta TEFCE, UNIRI je dobio posebne pohvale za suradnju sa zajednicom: preporučeno nam je da brendiramo jedinstvenu europsku kvalitetu projekata sa zajednicom i za zajednicu, uključenost studenta i integrirane interdisciplinarne znanstveno-razvojne centre. Posljednji akreditirani je Centar za studije mira i konflikata, a u pripremi je Centar za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost. Postali smo prepoznatljiva institucija koja predstavlja Hrvatsku i regiju u Europi – University Bussiness Forum, European Forum Alpbach, članovi smo užih tijela u EUA, najveće europske sveučilišne asocijacije. Tim za obrazovanje UA kojeg vodimo napravio je detaljnu analizu naše obrazovne vertikale i priprema prijedlog ‘lokalne’ kurikularne reforme – sustava integriranog vrednovanja i osiguranja kvalitete cijele obrazovne vertikale…
Neki će reći da nas nema na najvažnijim ljestvicama rangiranja. Istina, još uvijek nismo na THE, niti na Šangajskom popisu…. To me navodi na pitanje, što to čini jedno Sveučilište izvrsnim? Mjeri li se naša izvrsnost mjestom na ljestvicama? Sigurno mjeri. Ne treba relativizirati značaj kriterija koji su uključeni u sustavima rangiranja. Ulažemo velike napore da prikupimo i strukturiramo podatke te da povećano ulažemo u znanost kako bismo popravili svoju produkciju.
Međutim, može li se autentičnost akademskog života svesti na mjesto na rang ljestvici komercijalnih tvrtki? Znamo da postoje kratice i prečice kako se popesti na ljestvici. Kao da se može uložiti proračunski novac u indikatore koji se mjere… i vezati ugledne znanstvenike i nobelovce za Sveučilište… i to financirati. To je dobro poznata društvena igra koju ovog trena igraju sveučilišta u Europi, a još više ona u svijetu. Trebamo li je i mi igrati? Vjerojatno trebamo jer nemamo izbora.
Međutim, sve češće se na sastancima EUA govori o problemima kvantitativne metrike sadržane u kriterijima rangiranja, koja generira neočekivane rezultate. Kriza reproducibilnosti ukazuje na posljedice pritiska za objavljivanjem, povećava se incidencija akademske nečestitosti, plagiranja, fabriciranja, falsificiranja… mladi znanstvenici su pod stresom, sve su češća depresivna stanja. Mladi znanstvenici nam ne vjeruju da su sveučilišta prostor traganja za istinom i njegovanje strasti za spoznajom… već prostori stvaranja dobrih mreža i vještina preživljavanja u surovo kompetitivnom akademskom svijetu.
Još jednom postavljam pitanje što su to izvrsna sveučilišta? Moram priznati – pred visoko rangiranim preferiram kvalifikacije poput prostora traženja i njegovanje slobode i talenata, sučeljavanja ideja, njegovanje kritičkog mišljenja, otvorenosti idealima prosvjećenosti, visokog indeksa zadovoljstva članova, ali i one se pojavljuju kao opća mjesta…
Bila sam na jednoj prigodi gdje su sudjelovali najviši predstavnici države i društva, a gdje se izvodio dio monologa iz Krležinog djela ‘Na rubu pameti’. Svi znamo da protagonist – Doktor – razočarani i cinični intelektualac zdvaja nad društvenim okolnostima u kojima se zatekao, u kojem je javno progovorio i suprotstavio se društvenom licemjerju elita, gubljenju ideala časti i istine radi osobnih probitaka… Glumac dobiva na kraju snažan aplauz, prepun odobravanja. Krleža je bio nepokolebljivi kritičar od sadržaja ispražnjene moći i njezinih nositelja. Jedino što mogu zaključiti je da su se svi u dvorani poistovjetili s Doktorom i kritikom elita. Kako to? Pitam se s Vojkom V….
Nevjerojatna je lakoća izgovorene riječi kao što je nevjerojatna težina samorazumijevanja. Razmjenjujemo opća mjesta i odbacujemo stvarnu odgovornost. Ova me prigoda navela na misao da je autentičnost ono što čini vrlog čovjeka, ali i izvrsno sveučilište. A autentično sveučilište je ono:
- koje prepoznaje stvarna značenja riječi – slobode, izvrsnosti, autonomije i ne koristi ih samo u marketinške i političke svrhe zaštite samovolje
- koje razlikuje supstanciju od forme, istinu od konstrukcija – ne, nije sve u stvaranju percepcije i samokreiranju reputacije
- koje razlikuje svoje snage i svoje slabosti, a spremno je suočiti se sa slabostima, tražiti pomoć i učiti od boljih
- koje živi svoju odgovornost, ne traži isprike, prebacujući ih na druge
- koje shvaća da moć nije nikada u onome što radi jedna osoba, već u onome što radi mnogo ljudi – kao dio velikog, organiziranog i fokusiranog napora… (Naomi Klein)
To je, na kraju krajeva, stalni i nezaustavljiv poriv da se radi i doprinosi, iskreno i suštinski. Radi uvjerenja, samoispunjenja i općeg dobra.
Hvala još jednom i svako dobro povodom nastupajućih blagdana”, zaključila je rektorica.
Preuzmite popis laureata i nagrađenih studenata.
Preneseno s mrežnih stranica UNIRI.
