Rijeka psihologije događaj je koji se provodi unutar programa Tjedan psihologije koji se održava u Rijeci kao događaj dostupan široj javnosti od 2012. godine. Ove godine održao se od 16. do 23. veljače. Tjedan psihologije obilježava se na državnoj razini s ciljem da psiholozi pridonesu poboljšanju kvalitete života zajednice, ali i pojedinca u okviru predavanja, radionica, promocija, izložbi i sl. na riječkom području. Sudjelovanje u navedenom programu otvoreno je za svakoga i besplatno je. Osim toga svake godine prikuplja se materijalna pomoć za one kojima je najpotrebnije, pa se tako ovoga puta prikupljalo za Podcentar predškolskog odgoja „Maestral“, za nabavu opreme za rad s djecom s poremećajima iz spektra autizma.
Zainteresirani tematikom odlučili smo prisustvovati Tjednu psihologije u Rijeci odabravši predavanje magistrice psihologije Tijane Debelić „Prestani odgađati“.
Psihologica Debelić ugostila nas je u svom uredu i objasnila svrhu i cilj svoga predavanja pod nazivom „Prestani odgađati“. Glavna tema predavanja bio je termin prokrastinacija i kako ono utječe na naš život. Prokrastinacija ili u „prijevodu“ odgađanje jest ponašanje koje je karakteristično za odgađanje odluka i zadataka.
Uvodni dio predavanja obilježio je kratak humoristični crtani film koji je prikazao na koji način možemo zaneseni drugim, manjim poslovima zanemariti onaj glavni, a reakcija publike bila je očita – svi su se barem jednom pronašli u takvoj situaciji. Statistike pokazuju kako je čak 80% ljudi sklono prokrastiniranju, a onaj manji udio od 20% čine osobe koje su kronični prokrastinatori. Kako bi ispitali svoju savjest i uvidjeli koliko zapravo svatko od nas prokrastinira, dobili smo listić s poljima svakodnevnih poslova iz različitih područja (posao, učenje, obiteljski odnosi, kućanski poslovi, zdravlje) i trebali smo označiti ona polja s navedenim obavezama koje najčešće odgađamo. Interaktivnim sudjelovanjem shvatili smo da uglavnom svi odgađamo slične poslove, one najteže koji su nam najstresniji i koji nam nerijetko zadaju muke. Daljnjim predavanjem psihologica Debelić objasnila nam je koje su osobe sklone prokrastinaciji, zašto uopće prokrastiniramo i kako se riješiti navike odgađanja.
Posljedice prokrastinacije imaju svoje pozitivne i negativne rezultate. Odgađanje je korisno ako je ograničenog trajanja i ako nam je doista potrebno određeno vrijeme za prikupljanje informacija za djelovanje ili želimo sagledati situaciju iz druge perspektive. Nažalost, češće su posljedice prokrastinacije žaljenje i samookrivljavanje zbog akademskog/radnog neuspjeha, izgubljene prilike ili narušenog međuljudskog odnosa.
Osobe koje često odgađaju su osobe niskog samopouzdanja, slabe samokontrole, impulzivne su, slabijih sposobnosti upravljanja vlastitog vremena, ali i one koje pripisuju neuspjehe vanjskim okolnostima, ne preuzimaju odgovornost za svoje postupke u životu.
Kao što smo već spomenuli, prokrastinacija obuhvaća širi spektar obaveza, ali možemo istaknuti da kao studenti često odgađamo učenje i fakultetske obaveze opravdavajući se sljedećim izrazima: Produktivniji/a sam kad sam pod stresom, napravit ću to u posljednjem trenutku., Neću stići napraviti dovoljno, najbolje da zasad jednostavno pustim. ili Previše sam umoran/a, napravit ću to sutra. To sutra, moramo priznati, više puta nam je odmoglo nego pomoglo u obavljanju naših obaveza i daljnjem napretku. Pitamo se zašto to radimo, zašto dozvoljavamo odgađanje onoga do čega nam je zapravo stalo?
Psihologica Debelić navodi da je uzrok način na koji vidimo sebe i svijet.
Kroz nekoliko dobrih savjeta saznali smo kako prestati prokrastinirati. Za početak, potrebno je procijeniti sve svoje obaveze i vrijeme potrebno za njih. Uvijek je najgore krenuti, evo sada ću, još samo pet minuta. U takvim situacijama potrebno je odmah krenuti, odabrati dobar trenutak i dobro mjesto, odnosno prostoriju u kojoj se najbolje osjećamo. Pisanje rasporeda, različitih check listi, korištenje boja i simbola, vizualizacije planova neki su od načina kako postići bolju organiziranost. Primjerice, prije učenja bilo bi dobro pripremiti sve što nam je potrebno za rad i koncentraciju, piće i neke grickalice (slatke ili slane) – u tom slučaju nećemo imati potrebe tražiti razloge za odgodu. U određenim situacijama lakše se nosimo s obavezama, problemima i odlukama u timu, pa je tako odlična ideja učiti i raditi u grupi. Tim ili ljudi koji se bore sa sličnim ili istim obavezama kao i mi, međusobno su velika podrška.
Kroz ovo predavanje nismo zapravo riješili svoj problem prokrastinacije i loših navika, ono nije dovoljno kako bi prestali prokrastinirati. Ipak, korisno je kako bi nas potaklo na razmišljanje i motiviralo da počnemo uviđati problem. S obzirom na temu i sadržaj koji nam je predstavljen možda potražimo određenu stručnu pomoć ili samo krenemo detaljnije istraživati o tome.
Bitna je želja i motivacija za promjenom načina života, jer kada shvatimo da smo sami krojači svoje sudbine, onda smo u stanju napraviti velike stvari, kako je svoju radionicu zaključila psihologica Debelić.
Zato prestani odgađati i pokreni se!
Događaj su posjetile Morena Volarić i Mateja Badurina.
