Koliko se puta zapitamo je li ono što unosimo u naš organizam dovoljno zdravo, želimo promijeniti prehrambene navike na bolje, a ne znamo od kuda zapravo krenuti. Pretraživajući Instagram pronašli smo zanimljiv profil zdrave prehrane pod nazivom „Jel’ zdravo?“ koji nam je ponudio odgovor na ono što tražimo!
Iza zdravih i ukusnih recepata, uz svakodnevne simpatične priče profila, stoji profesorica engleskog jezika i pedagog – Dorina Badurina.
Dorina je pristala podijeliti svoje iskustvo s nama objasnivši nam više o prednostima zdrave prehrane, njenoj dostupnosti te nam je na kraju predložila jednostavne i povoljne recepte za studentski džep!
1. Koji je bio razlog ili poticaj da započnete s primjenom zdrave prehrane? Koji je izvor inspiracije za Vaš Instagram profil i naziv istoga?
Postoji li netko tko se nije okrenuo zdravoj prehrani iz zdravstvenih razloga? Svaka mu čast! Ja sam bila primorana radi intolerancije na određenu hranu, nereguliranih hormona, kožnih problema, prištića, problema s jetrom… Sada mi je drago jer sam otkrila jedan predivan novi svijet u koji sam se zaljubila. Zadnjih nekoliko godina vidim veliku promjenu u načinu prehrane ljudi, više smo informirani o tome na koji način hrana utječe na organizam, hormone, može izazvati brojne poteškoće, ali i izliječiti. Krenula sam sve više kuhati samoj sebi i katkada bih objavila sliku na svom privatnom profilu, onda bi neki pitali za recept, pa sam i sama krenula objavljivati neke recepte. Shvatila da mi se to jako sviđa i eto ideje za profil! A zašto „Jel’zdravo?“ Na početku, kada bih kuhala, svi su pitali „Jel’ to ono tvoje zdravo?“ Ta rečenica mi se nekako urezala, i učinilo mi se simpatično.
2. Koliko je zapravo teško reducirati mlijeko, šećer i pšenicu koji se nalaze u gotovo svim proizvodima koje svakodnevno konzumiramo?
U početku je bilo teško jer uopće nisam znala koje su alternative, nisam poznavala mnoge namirnice, a kada sam ih otkrila, tražila sam gdje ih mogu kupiti, kuhala i isprobavala. Sada uopće ne vidim zašto mi je to bio takav problem na početku, ali stvar je u promjeni prehrane, prehrambenih i životnih navika. Navikneš se na neke druge okuse i jela jer otkriješ druge namirnice. Kad kažem životne navike, mislim na to da sad ustanem ranije i napravim si npr. zobenu kašu, a prije bih u prolazu kupila kroasan. Sve je stvar navike. I želje, katkad i potrebe. Vani je dosta teško jesti nešto što nema navedene sastojke, možeš zaboraviti na pizze i bilo kakve pekarske proizvode osim ako si ih sam ne napraviš. Iako, u restoranima se sada sve više mogu naći i brojna veganska jela, bezglutenska, bez mlijeka, s reduciranim ili prirodnim šećerima.
3. Kakva je dostupnost i ponuda proizvoda bez prethodno spomenutih sastojaka? Kakav je omjer u cijeni takvih proizvoda s ostalim regularnim?
U zadnjih nekoliko godina otvorilo se mnogo dućana u kojima se prodaju namirnice za osobe s bilo kakvom intolerancijom, kao što su: „Bio&bio“, „Trgovina zdrave hrane“, „Garden“, „Špajza“ (koja je čak zero waste). U sve više trgovačkih lanaca uvode se odjeli zdrave prehrane („Interspar“, „BIPA“, „DM“). Što se tiče riječkog područja dostupni su i bezglutenski lokali poput „Rice“ u blizini riječkog kazališta, „Cacao“ s ponudom vege torti te kavana „Grad“ gdje se nude zdrava jela. Skuplje je, to je sigurno, posebice biljna mlijeka i brašna. Organizam se nauči s vremenom, uopće ti ne nedostaju mlijeko i šećer, jedeš ih rjeđe pa ni ne trošiš toliko. Zdrava prehrana se bazira na voću, povrću, mesu i žitaricama koje ionako svakodnevno trošimo.
4. Kakvi su rezultati primjene takvog načina prehrane i nakon koliko su vidljivi?
Sve ovisi o eventualnom problemu koji pokušavaš tako riješiti. Organizmu je potrebno od tri do šest mjeseci da se očisti od prethodno unošene hrane, ako je izazivala neke poteškoće, da dođe u balans. Osim zdrave prehrane potrebno je unositi suplemente, vitamine, minerale. Treba imati zdrav odnos sa svojim tijelom, paziti na to što unosiš, slušati svoje tijelo i uočiti kako reagira. Ne treba biti preopterećen, ali ipak bi trebalo više voditi računa o tome što i koliko jedemo.
5. Kako bi ste motivirali osobu da promijeni svoj način prehrane na bolje?
Vjerojatno bih toj osobi ispričala nekoliko zanimljivih znanstvenih činjenica o utjecaju određene hrane na organizam, pokazala zanimljive i inspirativne priče ljudi koji su promjenom prehrane promijenili svoje živote ili riješili neki zdravstveni problem. Zdravlje je svima najveća motivacija. Prevencija bolesti i održavanje zdravlja (fizičkog i mentalnog) po meni su najvažnije dobrobiti zdrave prehrane. Ne kaže se uzalud: „U zdravom tijelu – zdrav duh!“. Ljudi se osjećaju lošije kada znaju da se nepravilno hrane ili da su pretjerali. Hrana i emocije su jako povezane.
6. Možete li nam predložiti brzi i jednostavni recept za studentski džep?
Palačinke! Radim ih s biljnim mlijekom i pirovim brašnom, ali znam da odlično ispadaju i bez spomenutih zamjena. Ovo je smjesa za desetak debljih američkih palačinki, ako vam dolazi ekipa, pohvalite se kako znate peći super palačinke i poduplajte dozu. Dakle, šalica brašna, šalica mlijeka ili grčkog jogurta, jedno jaje, pola praška za pecivo, prstohvat soli i možete dodati žlicu nekog zaslađivača (kokosov šećer, brezin, agavin sirup, javorov…). Sve se pomiješa s pjenjačom. Smjesa neka odstoji pola sata te se peče na kokosovom ulju (ili neko drugo prema izboru). Jako su sočne i mekane!
Recept za ručak je isto jako jednostavan. Povrće koje imate u kući (rajčice, tikvice, patlidžane, paprike, luk, mrkva) promiješajte sa začinima, maslinovim uljem te stavite u pećnicu trideset minuta na 180 °C. Možete poslužiti s piletinom ili paštom. Nema puno kuhanja jer pećnica sve odradi i to ukusnije, što je dodatan plus. Povrće je mirisno i ukusno, posebnijeg okusa nego kada se pirja na tavi!
Ukoliko su vas zainteresirali tema i recepti, utoliko posjetite Instagram jelzdravo i uživajte u slasnim i zdravim obrocima.
Dobar tek!
Fotografije: Dorina Badurina.
