I evo me, pišem ovu kolumnu iz novog okruženja u Berlinu u subotu navečer. Iako nisam očekivao da ću na ovaj način provoditi večeri u Berlinu, vrećica čipsa i čaša vina postale su za mene nova normala. Tri mjeseca su proletjela, a ja imam dojam da sam se još jučer vozio na aerodrom u Zagreb i s prijateljicom raspravljao kada će mi doći u posjetu. Kako stvari sada stoje, prije ću ja nazad u Hrvatsku, nego ona u Berlin. Budući da tu i dalje traje gotovo potpuni lockdown, pa sam od Berlina do sada istražio samo supermarkete, ta mi se ideja u ovom trenutku čini puno boljom. Kako je zbog trenutne situacije moje istraživanje Berlina odgođeno, imao sam podosta vremena za prisjećanje o studentskim danima ili kako bi moja mama rekla vremenu provedenom – više oko fakulteta, nego na fakultetu.
Znate li što je biotehnologija?
Kada sam se prije pet, odnosno sada već šest godina, našao na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci nisam ni slutio da ću se tamo pronaći. Mislim da je najgore pitanje za brucoša na našem studiju tada bilo – a što je zapravo biotehnologija i što ti točno studiraš? Iako se u javnosti biotehnologija najčešće poistovjećuje s prehrambenom biotehnologijom – posebice proizvodnjom piva, vina i sireva, ona je zapravo puno širi pojam od navedenog. Najjednostavnije rečeno, biotehnologija uključuje svaki postupak dobivanja nekog proizvoda pri kojem se koristi neki dio organizma ili cijeli živi organizam (u primjeru proizvodnje piva, organizam je kvasac). Kao takva, dijeli se na puno područja i potpodručja. Na našem Odjelu u Rijeci, program je fokusiran na tzv. „crvenu“ biotehnologiju ilitiga medicinsku biotehnologiju koja onda fokus stavlja na primjenu znanja iz prirodnih znanosti u svrhu poboljšanja dijagnostike, prevencije i liječenja bolesti kao i općenito poboljšanja kvalitete života (u primjeru proizvodnje penicilina (antibiotik), organizam je plijesan).
Kako bih otkrio područje biotehnologije kojem se želim prepustiti, upustio sam se u otkrivanje njezinih različitih aspekata: utvrđivanje kvalitete vina, ispitivanje utjecaja droga na bakterije u crijevima, potvrđivanje vjerodostojnosti vrsta liganja u proizvodima na tržištu.. Uspio sam se pronaći upravo zato što biotehnologija nudi raznolikost i dinamiku koja mi odgovara.
Testiranje vlastitih granica
Bilo je dana kada bih ustao u šest i došao doma u ponoć. Bilo je dana kada bih ustao u šest zbog odlaska u laboratorij, a bilo je dana kada bih ustao u šest da bih stigao na kavu kod prijateljice. Svaki dan je bio priča za sebe s različitim tempom. Koliko god se potrudio posložiti svoje aktivnosti, život i okolina se često nisu slagali s mojim planovima.
Okolina u kojoj sam se našao na Odjelu uključivala je vrhunske studente i profesore u kojoj smo si, uz dozu stresa, pružali i poticaj potreban za daljnje napredovanje. Tako sam uz redovno polaganje ispita u roku, što je ujedno i standard na Odjelu, svoju energiju usmjeravao i na aktivnosti popularizacije znanosti, sudjelovanje na raznim case study natjecanjima te brojnim konferencijama. Nekad je to bio zajedničko uložen trud kolega i mene, a nerijetko sam se trudio sam izlaziti iz rutine testirajući vlastite granice. Pritom sam nastojao ne zanemarivati život van fakulteta koji se sastojao od vremena provedenog s obitelji i prijateljima.
Moj savjet?
Često me ljudi pitaju kako sve stižem. Iako je to vrlo individualno, smatram da je ključ uspjeha upravo balans. Kako bih mogao postići svoj maksimum na području karijere, prvo bih baterije morao napuniti raznim aktivnostima u okruženju bliskih osoba. Ono što želim reći je da smatram da se ne smije uskraćivati ostale strane studentskog života koje su po meni neophodne uz fakultet – za nekoga je to košarka, za nekoga ispijanje kave, za mene društvene igre s prijateljima. Za dugoročni uspjeh, niti jedan aspekt života ne bi trebao prevladavati nad drugim. Pronalazak tog balansa za svakog studenta je izazov i putovanje za sebe, ali jednom kada student nađe zlatnu sredinu koja mu odgovara treba ju prihvatiti. Ako ste po prirodi kampanjac ili pak osoba koja sve radi „na vrijeme“, nemojte se gristi ako osobe oko vas rade na drugi način, već prihvatite svoj ritam jer ćete na taj način postići najveći uspjeh u vašem području – što sam uvidio na svom primjeru.
Novi početci
Upravo u onom trenutku kada sam pronašao taj balans, odlučio sam ponovno pomaknuti vlastite granice i nastaviti svoj rast na doktoratu u Berlinu. Prijelaz iz poznate okoline u nepoznatu prepun je prilagodbi i novih izazova. Kako se trenutno nalazim izvan svog balansa i svoje vrijeme fokusiram na posao, primjećujem na sebi da ne dajem maksimum u tom području jer mi nedostaje društveni aspekt kojim sam prethodno punio baterije u Hrvatskoj – čime sam si dodatno potvrdio važnost balansa. Upravo iz tog razloga nastojim pronaći balans iz kojeg ću u konačnici moći izvući maksimalno zadovoljstvo kako u životu na doktoratu, tako i van njega. A prvi korak k tome je otvaranje restorana gdje ću moći pojesti prvu Berlinsku pizzu.
