Mjesec mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u mjesecu svibnju. Što je mentalno zdravlje? Zašto je ono važno? Kako ga očuvati? Je li mentalno zdravlje i dalje „tabu“ tema naše svakodnevice? Kako bismo dobili odgovore na ova, ali i ostala pitanja o važnosti mentalnog zdravlja razgovarali smo sa psihologinjama iz Psihološkog savjetovališta Sveučilišnog savjetovališnog centra, Ines Jakovčić, Jasminkom Juretić i Silvijom Šikić.
Možete li nam se predstaviti ukratko?
Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra dio je riječkog Sveučilišta koji već 23 godine pruža besplatnu stručnu psihološku pomoć i podršku studentima i drugim članovima riječkog Sveučilišta s ciljem poboljšanja kvalitete života i povećanja efikasnosti studiranja. Provodimo individualne i grupne psihološke tretmane za studente, organiziramo radionice i predavanja na teme koje mogu biti korisne i zanimljive studentima te objavljujemo razne psihoedukativne materijale na našim mrežnim stranicama.
„Naime, u nekim je situacijama dovoljno pročitati određene informacije kako bismo razumjeli što nas muči ili si bolje objasnili neke aspekte onoga što nam predstavlja problem, a upravo to nam omogućuje čitanje psihoedukativnih materijala uz savjete kako si pomoći.“
U Psihološkom savjetovalištu rade diplomirani psiholozi s dodatnim edukacijama iz područja psihoterapije i savjetovanja, što nam se čini važnim naglasiti, budući da ponekad čujemo da neki studenti misle kako kod nas rade studenti psihologije, zbog čega sumnjaju u stručnost usluga. Svi naši djelatnici i suradnici su visoko kvalificirani i stručni ljudi. Trenutno u Savjetovalištu rade Ines Jakovčić, Jasminka Juretić i Silvija Šikić uz vodstvo voditeljice cijelog SSC-a, prof. dr.sc. Ivanke Živčić-Bećirević s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci.
Mentalno zdravlje
Kako biste definirali mentalno zdravlje?
Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici“ (prema World Health Organisation, 2004.). Već iz same definicije vidimo koliko je kompleksan pojam mentalnog zdravlja te koliko je važno voditi računa o različitim aspektima života. Za mentalno je zdravlje važna psihološka fleksibilnost, vještina koja nam omogućava da odgovorimo na životne događaje na način koji je prikladan određenom kontekstu te u skladu s našim osobnim vrijednostima.
Mentalno zdravlje dio je našeg općeg zdravlja, cjelokupne dobrobiti i uspješnog funkcioniranja. Ono nije samo odsustvo mentalnih poremećaja. Osoba koja brine o svojem mentalnom zdravlju, svjesna je svojih snaga za suočavanje sa svakodnevnim izazovima, svjesno donosi odabire i njeguje bliske odnose s drugima. Razgovarajući i promišljajući o ovoj temi, otvaramo vrata za slobodno traženje pomoći, međusobno povezivanje, zajednički rast i razvoj te smanjujemo stigmu koju mnogi osjećaju dok razmišljaju o psihičkim simptomima i problemima.
„Važno je razumjeti da su naši načini upravljanja mentalnim zdravljem jedinstveni – jednako kao što brinemo o svojem tijelu, na različite načine brinemo o svojim mislima, ponašanjima i osjećajima.“
Zašto se o poteškoćama i problemima mentalnog zdravlja još uvijek nedovoljno priča? Je li to još uvijek „tabu“ tema?
Moglo bi se reći da se o problemima mentalnog zdravlja nedovoljno pričalo do početka pandemije COVID-19 bolesti. Ono što nas prati proteklih nešto više od godinu dana pokazalo je da se o mentalnom zdravlju sve češće i kvalitetnije razgovara. Tabua u ovom području još uvijek ima, no iskustvo nam pokazuje da se i to mijenja, pa tako nešto što je prije nekoliko godina bilo jako teško zamisliti, danas se prihvaća kao uobičajeno. Primjer toga su sve situacije u kojima kroz različite medije osobe iznose teškoće s kojima se suočavaju i više nije neuobičajeno čuti da netko proživljava napade panike, ima strahove od toga kako će ga netko procijeniti, osjećaj da je bezvrijedan ili bezvrijedna itd.
Obilježavanje mjeseca mentalnog zdravlja
Mjesec svibanj je mjesec mentalnog zdravlja. Jeste li i vi obilježili taj mjesec nekim aktivnostima?
Kroz svibanj smo organizirali nekoliko događanja vezanih uz mentalno zdravlje. Na samom početku mjeseca otvorena je izložba “(P)ostati dobro: Smjernice za jačanje dobrobiti” na postamentima Grada Rijeke na Korzu koja se bavila upravo pitanjima dobrobiti i mentalnog zdravlja. Različiti pojmovi poput psihološke otpornosti, mentalne higijene, suočavanja sa stresom, kao i kako bolje spavati, komunicirati, ispuniti svoje vrijeme te biti dobro sa sobom i drugima predstavljeni su kroz 18 postamenata s ciljem pružanja alata građanima za brigu o mentalnom zdravlju.
U suradnji sa Studentskim centrom Rijeka održano je predavanje o koncentraciji – što sve utječe na nju i kako ju poboljšati. Studenti se nerijetko žale na probleme s koncentracijom tijekom studiranja, a u uvjetima pandemije korona virusa taj problem čini se još češćim. U suradnji sa Studentskim centrom Rijeka pokrenuta je i grupa za suočavanje sa stresom putem usredotočene svjesnosti i meditacije. U grupi studenti imaju priliku vježbati mentalni trening fokusiranja na sadašnjost bez prosuđivanja za koji istraživanja pokazuju da donosi brojne osobne koristi za svakodnevni život: unaprjeđenje fokusa i koncentracije, povećano prihvaćanje ugodnih i neugodnih iskustava, misli i emocija, učinkovitije nošenje sa stresnim situacijama.
Održano je i online predavanje „Emocionalno funkcioniranje studenata i nastavnika Sveučilišta u Rijeci tijekom pandemije COVID-19“ od strane prof. dr. sc. Ivanke Živčić-Bećirević, dr.sc. Sanje Smojver-Ažić, izv. prof. i dr.sc. Tamare Martinac Dorčić, izv. prof. Na predavanju su izloženi rezultati istraživanja u kojem su, u različitim fazama trajanja pandemije, prikupljeni podaci od studenata i nastavnika Sveučilišta u Rijeci.
S kojim problemima, odnosno teškoćama mentalnog zdravlja se mladi, studenti najčešće susreću?
Moramo uzeti u obzir da već duže od godine dana živimo s pandemijom COVID-19 bolesti, zbog čega nam je značajno promijenjeno svakodnevno funkcioniranje, pa su onda i neki simptomi i problemi možda češći. Studenti nerijetko imaju problema s koncentracijom, spavanjem, javljaju nam se jer su nemotivirani za učenje, ali i za neke druge stvari koje su ranije rado obavljali. Voditeljica Savjetovališta prof. dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević je zajedno sa svojim timom s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci u istraživanju koje su proveli dobila vrlo zabrinjavajuće rezultate koji su u skladu s našim iskustvima u radu. Sve više studenata nam se obraća za pomoć, zbog čega imamo i liste čekanja za uključivanje u tretman.
„Online nastava, nemogućnost druženja s prijateljima, zabrana izlazaka i nekih drugih stvari koje su jako važne mladim ljudima za ostvarivanje razvojnih zadataka doprinose tome da se primjećuje porast depresivnosti, ali i anksioznosti.“
Prije početka pandemije u Savjetovalište su nam se studenti najčešće javljali zbog raznih strahova, panika, odnosno različitih anksioznih stanja koja im ometaju i otežavaju svakodnevno funkcioniranje. Poticaj da potraže pomoć nerijetko su bili i problemi u odnosima s drugima te ranije spomenuta depresivna stanja. Problematika je više-manje ista, samo što su možda simptomi izraženiji i više ometaju studente zbog čega su onda i motiviraniji potražiti pomoć.
„Cijela ova situacija doprinijela je tome da se sve više priča o problemima mentalnog zdravlja, pa sve više ljudi ipak odlučuje potražiti stručnu pomoć, što je zapravo dobro.“
Studenti nerijetko žele poraditi i na niskom samopoštovanju, unaprijediti neke životne vještine kao što su regulacija emocija ili komunikacijske vještine. Jedan dio studenata treba pomoć u akademskom funkcioniranju, odnosno u učenju i polaganju ispita, unaprjeđivanju strategija i tehnika učenja, smanjivanju straha od javnog nastupa i slično. Važno je napomenuti da nam se mogu javiti u vezi bilo kojeg problema s kojim se suočavaju. Znak da je možda vrijeme za potražiti pomoć je kada problem (pre)dugo traje, kada vam se čini da ga ne uspijevate riješiti uz pomoć svojih bližnjih ili uz korištenje uobičajenih strategija suočavanja.
Očuvanje mentalnog zdravlja
Što je potrebno učiniti ili raditi kako bismo zaštitili mentalno zdravlje?
Kao što vodimo brigu o fizičkom zdravlju, važno je voditi brigu i o mentalnom zdravlju. Vođenje brige o našem mentalnom zdravlju obuhvaća pojam mentalne higijene. Mentalna higijena odnosi se na čimbenike koji održavaju i poboljšavaju naše mentalno zdravlje kao i one koji ga narušavaju. Ono što pokušavamo postići mentalnom higijenom je osnažiti utjecaj zaštitnih faktora i umanjiti utjecaj rizičnih faktora.
Cilj mentalne higijene je zaštita organizma od negativnih učinaka stresa. Kao što u svakodnevici poduzimamo aktivnosti za održavanje higijene tijela, isto tako možemo djelovati kako bismo održavali higijenu psihe. To mogu biti razne aktivnosti koje odgovaraju na naše potrebe te čine da se osjećamo zadovoljno, kao što su boravak u prirodi, bavljenje hobijem, fizička aktivnost, odmor, meditacija i slične aktivnosti u kojima se osjećamo ispunjeno.
Na koji način osvijestiti društvo o važnosti mentalnog zdravlja?
Upravo ovakvi razgovori, odnosno članci, doprinose ostvarivanju tog cilja. Čini se da je ova situacija s pandemijom ukazala koliko nam je krhko mentalno zdravlje i koliko je važno baviti se njime. Razne društvene mreže, institucije, udruge, pojedinci i grupe ljudi pišu brojne korisne tekstove i izrađuju druge materijale koji pomažu ljudima približiti ovu važnu temu.
Liste čekanja za psihologa koje postoje na raznim mjestima koje pružaju psihološku pomoć govore nam u prilog tome da problema očito imamo, da se stigma traženja pomoći pomalo smanjuje, ali i to da još uvijek nemamo dovoljno mjesta na kojima se stručna pomoć može dobiti, naročito besplatno.
U situaciji ekonomske krize jako je važno omogućiti ljudima besplatno savjetovanje i iz tog smo razloga jako zahvalni upravi Sveučilišta u Rijeci i Gradu Rijeci što financiraju i podržavaju rad Psihološkog savjetovališta SSC-a i tako pokazuju studentima svoju brigu za njih kao cjelovita bića. Sveučilište u Rijeci jedno je od rijetkih u Hrvatskoj koje ima tako dobro osmišljen sustav pružanja podrške studentima. Osim Psihološkog savjetovališta u sklopu SSC-a djeluju i Ured za studente s invaliditetom i Ured za karijere, a više informacija možete potražiti na www.ssc.uniri.hr
