Sveučilište u Rijeci može se pohvaliti brojnim studentskim projektima, a mi vam donosimo više informacija o jednom koji dolazi s Filozofskog fakulteta! Studentski akademski podcast FFRI ili kraće FFRI Podcast jedan je od noviteta na Sveučilištu, a osmislili su ga članovi Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Adrijan Štivić, potpredsjednik Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Rijeci, odgovorio nam je na nekoliko pitanja o podcastu te nas je uputio u njegov rad i ciljeve ovakvog projekta.
Za početak Adrijan nam je objasnio što je zapravo ovaj podcast…:
Studentski akademski podcast FFRI projekt je Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Rijeci, a financiran je sredstvima Studentskog centra Rijeka. Voditelj projekta je Filip Pjerobon, predsjednik Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Rijeci, a ja sam, kao potpredsjednik, u ulozi urednika. U planu je da se obojica izmjenjujemo na poziciji voditelja razgovora.
Također nam je objasnio otkud je proizašla ideja za podcast te koliko je dugo projekt bio u pripremi:
Ideja za podcast nastala je krajem listopada 2020. godine pri izvedbi Riječkog interdisciplinarnog kongresa koji, zbog stožernih odluka, nismo smjeli organizirati uz prisustvo publike, stoga se nametnula ideja da se održi online. Forma kongresa bila je da nakon što gost održi predavanje, moderator mu postavi nekoliko pitanja, tako zamjenjujući zainteresiranu publiku. Uputio bih čitatelje na online razgovor koji sam vodio s istraživačem na sveučilištu Princeton, dr. sc. Dejanom Kovačem, a koji je moguće pogledati na Facebook stranici SZ FFRI. Tada smo se predsjednik zbora Filip Pjerobon i ja, njegov zamjenik, dosjetili da možemo iskoristiti takve blagodati rastuće tehnologizacije u komunikaciji, kao i višegodišnji rast popularnosti podcast medija. Projekt je dugo bio u pripremi, odmah nakon kongresa počele su inicijalne pripreme oko strukture i financijske konstrukcije. Iako nam je Studentski centar prihvatio financirati projekt, on je kasnije bio odbijen na natječaju SZSUR-a, stoga nam je sve do sredine lipnja bio cilj pronaći idealan omjer cijene i kvalitete studijske opreme. To nam nije bio nikakav problem jer podcasti inače ne zahtijevaju bogato opremljen vizual, već imaju naglasak na zvukovnoj i sadržajnoj strani.
Kojim se temama ovaj podcast namjerava baviti?
S obzirom na to da je naš projekt ako ne prvi, onda među prvima takvog tipa na Sveučilištu, planiramo pokriti niz tema. U planu nam je govoriti o povijesti, filozofiji, književnosti, ali i o ekonomiji, ekologiji, automatizaciji radnih procesa te svemu onome što ima utjecaj na društvo kao takvo. Smatramo da je Filozofski fakultet, kao stožerno mjesto riječke humanistike, pravo mjesto za to.
Rekao nam je nešto i o njihovim ciljevima i interesima:
Ciljevi našeg podcasta su upoznati studente i širu javnost s važnim temama našeg društva i civilizacije, dati poticaj publici da tim temama pristupaju multiperspektivno te razvijaju kritičko mišljenje. Velika prednost podcasta je to što ne robuje strogim programskih shemama radija ili televizije, stoga se ne dovodi u priliku da bilo što ostane nedorečeno. Naši interesi međusobno se razlikuju, što je jako dobro jer se tako nadopunjujemo. Filip Pjerobon primjer je studenta koji je jako aktivan u svojoj lokalnoj zajednici, stoga je kompetentan govoriti o studentskom aktivizmu te odnosu Sveučilišta i zajednice. Svoje bih interese opisao kao makroteorijske. Studiram povijest i kroatistiku, a inače se bavim filozofijom historije, poviješću ideja, teorijom globalizacije te utjecajem tehnoloških procesa i znanstvenih otkrića na društvo. Polazeći od teorijske pretpostavke da je nemoguće ispravno spoznati sadašnjost bez znanja o prošlosti i obrnuto, bavim se pitanjima kao što prosvjetiteljstvo, trajnost demokratskih sustava, (ekonomska) globalizacija, multikulturalnost te otvorenost/zatvorenost društava. Kada se govori o ciljevima podcasta, istaknuo bih da je jedan od njih zasigurno razvoj kulture sučeljavanja. Naime, temama koje sam spomenuo može se pristupiti s različitih aspekata i teorijskih alata, stoga je legitimno da se iznjedre različite interpretacije. Upravo je zadatak studenata humanistike da barem u svojoj mirkosredini, putem ovakvih platformi, doprinesu razvoju pluralizma, ideje za koju više nisam siguran da nam danas, kao društvu, predstavlja prioritetni ideal.
Tko se sve može pridružiti ovome timu i koji su uvjeti?
Otvoreni smo za primanje novih članova, ali i za prijedloge tema i gostiju. Važna nam je komunikacija sa što većim brojem studenata na svim sastavnicama našeg Sveučilišta. Osim Filipa i mene, tehničku podršku čine i studenti informatike i Tehničkog fakulteta, Lorenzo Šamanić i Matia Rašetina. Stoga, tražimo nove članove koji su upućeni u što širi spektar tema, komunikativni su te misle da bi se snašli u ulozi urednika ili voditelja. Svi zainteresirani, i za voditelja te za prijedlog tema i gostiju, mogu nam se javiti na našu posebnu mail adresu: rikongres@gmail.com.
Podcast Filozofskog fakulteta možete pratiti na Youtube kanalu Studentski akademski podcast FFRI te na platformama Spotify, Deezer i Apple Podcasts.
Za više informacija posjetite Facebook stranicu Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Rijeci!
