Po završetku matematičke gimnazije te unatoč činjenici da je bio prvak Hrvatske iz matematike, Bojan Simonič upisuje Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Objašnjava kako je ekonomija imala veću širinu, a samim time i više mogućnosti kod zapošljavanja. „Nisam bio siguran što ću raditi, ali sam znao da se želim moći prilagoditi što većem broju različitih poslova, a upravo su ekonomska znanja potrebna u svim granama.“, govori u nastavku.
Prije nekoliko mjeseci ponovno je izabran za načelnika Općine Lovran. No, odakle uopće interes za politiku? Odgovara kako je bila presudna unutrašnja motivacija. „Uvijek sam gledao sa strane stvari koje su se događale, a kako sam studirao ekonomiju počeo sam razumijevati odnose u društvu.“.
„Monetarna politika i makroekonomija su mi na početku bile velike nepoznanice. No, mene zanima ono o čemu najmanje znam jer tada stvari mogu dublje izučavati.“
Po završetku fakulteta govori kako se i kod njega pojavila ona klasična hrvatska priča: „Završio si fakultet, ali nisi spreman za život.“ U razdoblju od diplomiranja do prvog zapošljavanja zajedno s prijateljima kreće se aktivnije angažirati u lokalnoj zajednici. Počeli su pisati programe što bi na lokalnoj razini voljeli promijeniti. Osnovali su svoju stranku zato što nisu htjeli da im netko drugi govori kako i što moraju raditi već su sami počeli razmišljati što je potrebno učiniti kako bi se stvari promijenile.
„Sviđaju mi se ljudi koji imaju svoj stav jer sam mišljenja kako uvijek možeš pogriješiti, no ako ti netko stalno podilazi, nikad ti neće ukazati na grešku.“
Politička pismenost mladih
Prije nekoliko mjeseci u Hrvatskoj je provedeno istraživanje na učenicima završnih razreda srednjih škola o političkoj pismenosti odnosno političkoj kulturi. Jedan od rezultata provedenog istraživanja jest da mladi imaju nižu razinu informiranosti. „To je jednostavno tako. Ako nisu informirani, znači da im je dobro. Sami bi morali dolaziti do informacija…“, govori Bojan, ali nastavlja „…neke osnove funkcioniranja političkog sustava ili način provođenja izbora ipak bi im se moralo dati kroz osnovnoškolsko ili srednjoškolsko obrazovanje.“.
„Ne moraju mladi direktno biti zainteresirani za politiku, ali je bitno da znaju i razumiju kako cijeli taj sustav funkcionira pa ako kasnije smatraju da neki dio nije dobar i žele ga promijeniti da znaju kako se to radi.“
Bojan objašnjava u nastavku kako se na političkoj sceni uvijek pojavi neka stranka koja okuplja ljude kojima ne odgovara način na koji se stvari odvijaju i koji žele nešto bolje. No, da je problem u tome što kad ljudi uđu u taj cijeli sustav i shvate kako on iznutra funkcionira, brzo odustanu od svojih nastojanja te im splasne iluzija da će na jednostavan način promijeniti društvo. „Promjena nije moguća preko noći već se ona odvija kroz više generacija!“, naglašava Bojan.
Kako zainteresirati mlade za politiku?
„Ljudima treba omogućiti da dođu do znanja, ali ako ne postoji interes, ako ne postoji unutarnja motivacija, jednostavno se neće moći doprijeti do njih.“. Važno je započeti s edukacijom i informiranošću što je ranije moguće jer je prekasno da s 18 godina uče takva znanja, objašnjava u nastavku. Sve se to može već tijekom osnovnoškolskog obrazovanja prilikom izbora za predsjednika razreda gdje se djeca susreću s glasanjem. Zatim putem raznih učeničkih vijeća jer je važno da upoznaju kako stvari funkcioniraju. No, Bojan ističe kako se to treba raditi na djeci zanimljiv način, a ne da ih se preopterećuje s informacijama.
Nema samo Hrvatska problem kad je u pitanju nezainteresiranost mladih za politiku, već je pomalo to i svjetski problem priča Bojan. U nastavku objašnjava kako se ne može od svakoga očekivati da bude politički aktivan. No, naglašava kako su mladi uvijek bili pokretači društvenih promjena. „Ako mlade pokušavaš ugurati u svoj okvir, zapravo ih ubijaš. Oni moraju imati u sebi pokretačku slobodu i snagu.“. Nadalje, da bi se netko uopće bavio politikom, mora imati karizmu i znati biti vođa kojega će ljudi slijediti i kojemu će vjerovati.
„Kada prepoznam u društvu da netko ima ambicije ili mogućnosti ući u politiku, uvijek se potrudim da ga na neki način motiviram jer svi smo mi tu prolazni i trebat će netko biti tu tko će znati kako dalje voditi i upravljati.“
Što je onda potrebno da bi se mlade potaknulo za aktivniji angažman o političkim temama? „Učiniti im informacije dostupnima!“, te objašnjava kako je dovoljno da samo jedna osoba bude aktivnija i motiviranija te koja će pronaći način kako te informacije prenijeti drugima. „Potrebno je mlade od najranije dobi uvoditi u ovu i slične teme, ali na način na koji će razumjeti i moći prihvatiti date informacije…“, priča u nastavku pa dodaje: „…mladi se moraju sami izboriti za sebe, ali važno je da ostanu svoji, da budu ono što jesu. Ne može ih društvo mijenjati, jer oni su ti koji su društvo!“.
