“90e: Ožiljci”, međunarodna izložba o tragovima vremena u Srednjoj i Istočnoj Europi.

“Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka
27. 7. – 27. 9. 2021.
Otvorenje: 27. 7. u 20 sati
Kustosica: Janka Vukmir

U periodu između pada Berlinskog zida i integracije prvih postsocijalističkih država u maastrichtsku Europsku uniju, intenzivne globalne geopolitičke, društvene, ekonomske, kulturne, tehnološke informacijske promjene narušile su dotadašnje ravnoteže i stvorile nove odnose unutar i između novonastalih država. Dinamika tih promjena bila je u pojedinim sredinama različita, njihov intenzitet varirao je od baršunastih do ratnih turbulencija, no procesi iz devedesetih svakako su ostavili brojne ožiljke na generacijama koje su se našle na putu ovih burnih procesa.

Izložba “90e: Ožiljci” (Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, 27. 7. – 27. 9. 2021; otvorenje: 27 .7. u 20 sati ), međunarodna izložba o tragovima vremena u Srednjoj i Istočnoj Europi, nastaje upravo iz potrebe za podsjećanjem i boljim razumijevanjem umjetnosti ranog razdoblja tranzicije europskih država postsocijalističkog naslijeđa.

Tridesetak umjetnika zastupljenih na izložbi, iako djelujući u udaljenim sredinama od Balkana do Baltika ili od Srednje Europe od centralne Azije, prepoznali su slične simptome koji su iz naših raznolikih društava petrificirani u ožiljke što ih kao sudionici, protagonisti ili nasljednici tog desetljeća prenosimo u novo doba.

Radovi na izložbi “90e: Ožiljci” govore o ikonama tranzicije, sili novih moći, korupciji i kriminalu, ratovima i strahovima, položaju i ulozi žena u društvu, novim brzorastućim nacionalizmima, prisilnim migracijama i novostvorenoj mobilnosti, privatizaciji javnog prostora i društvenog kapitala, novonastalim kulturnim sustavima i promjenama položaja umjetnika, siromaštvu, nestanku socijalne sigurnosti, i još koječemu što je obilježilo devedesete i ostavilo ožiljke na društvenom i osobnom tkivu pojedinca. Bilo da govore kritički, cinički ili humorno, bilo da koriste konvencionalne ili nove medije, i bilo da nastupaju izravno ili neizravno, diskretno ili glasno, predstavljeni radovi pričaju o vremenu i tome kako smo ga kao društvo doživjeli i preživjeli, te o neizbrisivim tragovima koje je to vrijeme ostavilo.

U posljednjih tridesetak godina ovim temama posvećeno je mnogo ali opet nedovoljno pažnje. U Hrvatskoj u kojoj su devedesete protekle u ratu i poraću, malo i svakako premalo – u našoj su zemlji devedesete ostale slabo dokumentirane i još slabije istražene. Stoga im se, izbjegavajući vlastiti odraz u ogledalu, rijetko vraćamo, što znači i da se izbjegavamo suočiti s vlastitim ožiljcima. Međutim, ako shvatimo da nismo jedini koji ih nosimo, možda ćemo vlastite ožiljke lakše prihvatiti.

“90e: Ožiljci” prvotno je zamišljana kao izložba u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Međutim, povijesni je slučaj htio da upravo u godini koja je bila predviđena za realizaciju izložbe, pratećeg simpozija i njihovih publikacija, svijet doživi novu veliku krizu, pandemiju COVID-19 koja je istovremeno zaustavila dotadašnje i pokrenula procese novih promjena. Uz to, Hrvatsku su u 2020. pogodila još i dva devastirajuća potresa. Ako smo ikada pomislili da je prošlost gotova, ova nova kriza pokazala je da smo dugoročno taoci nerazriješenih posljedica devedesetih.

Umjetnici zastupljeni na izložbi: Alban Hajdinaj, Gentian Shkurti (Albanija); Luchezar Boyadiev, Kiril Prashkov (Bugarska); Maja Bajević, Nebojša Šerić Šoba (BiH); Jiří Černický, Lukáš Jasanský i Martin Polák (Češka); Kai Kaljo (Estonija); Boris Cvjetanović, Vlasta Delimar, Ivan Faktor, Antun Maračić, Slaven Tolj (Hrvatska); Emese Benczúr, Gyula Várnai (Mađarska); Yerbossyn Meldibekov (Kazahstan); Albert Heta (Kosovo); Catalina Bucos (Moldavija); Dan Perjovschi (Rumunjska); LED Art, ŠKART (Srbija); Oleg Kulik, Vadim Zakharov (Rusija); Tadej Pogačar, RIGUSRS / Alenka Pirman, Vuk Ćosić, Irena Woelle (Slovenija); Ilona Németh (Slovačka); Igor Toševski (Sjeverna Makedonija); Alexandr Roitburd, Arsen Savadov (Ukrajina).

Kustosica je Janka Vukmir, Institut za suvremenu umjetnost Zagreb.”