• Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
Kišobran
Nema rezultata
Pregled svih rezultata

Dvostruka mjerila ravnopravnosti!

Jelena Hrkač od Jelena Hrkač
14. rujna 2021.
u Kolumne
Dvostruka mjerila ravnopravnosti!

Muškarci su jači spol. Muškarci ne pokazuju emocije. Muškarci ne pomažu u kućanskim poslovima. Muškarci trebaju više zarađivati. Žene su slabiji spol. Žene su kućanice. Žene brinu o djeci. I tako unedogled. Tako nas se uči od rođenja. „Ne možeš odjenuti haljinu jer si dečko“. „Ne možeš se igrati s autićima jer si curica“. I tako dječaci nauče da nije u redu plakati. Tako djevojčice nauče da im je mjesto u kući. Žene nemaju pravo glasa. Muškarci su ti koji odlučuju kako će se i zašto. Muškarac i žena mogu biti obitelj. Muškarac s muškarcem je zabranjeno. Žena sa ženom je zabranjeno.

Tako sretna, tolerantna djeca otvorena prema različitosti, postaju žene i muškarci koji ne uvažavaju različitosti. Priznaju jedino ono što im je usađeno u glavu u djetinjstvu. Da, bilo je nekada u povijesti drugačije. Različito se živjelo. Različita su vremena bila. Različita uvjerenja su postojala. No, svijet se mijenja. Ako promijenimo godišnje barem jednom mobitel, zašto ne pokušamo promijeniti i zastarjelo mišljenje? Jer je lakše promijeniti mobitel zar ne? Jer da bismo prihvatili da žena nije samo kućanica, trebali bismo razumjeti zašto je to tako. No, to je teško. Teško je razumjeti nešto što nije po našem uvjerenju. A još je teže raditi na sebi kako bi se shvatilo zašto je nešto drugačije.

 

 

Pokazivanje solidarnosti? Da, ali kome?

Nedavno je jedan muškarac opisao na društvenim mrežama svoje iskustvo koje bi se moglo okarakterizirati kao seksualno uznemiravanje. Iskustvo koje bi se tako okarakteriziralo da ga je napisala žena. Jer je on ispod svoje objave dobio komentare u stilu „sam si si kriv“ ili „jednom ti se dogodi pa se izjednačavaš sa ženama“. Od žena. Ne muškaraca. Znači poželjno je stati na ženinu stranu kada joj se dogodi slično iskustvo, ali kada se muškarac nađe u istoj situaciji onda je to pretjerivanje. Jer muškarac ne može biti uznemiravan zar ne? Pa tako su nas učili u djetinjstvu. Poželjno je pokazati solidarnost prema ženi. No, očito je nepoželjno pokazati istu tu solidarnost i prema muškarcu. Jer ne treba muškarcima ni solidarnost, ni „stajanje na njihovu stranu“. Pa njima se ništa loše ne može dogoditi.

Godinama, stoljećima, žene se bore za svoja prava. I trebaju. Jer su i dalje u nepovoljnijem položaju od muškaraca vjerojatno u svim područjima u životu. Ženu se čudno gleda ako je menadžer nekog poduzeća. Ženu se čudno gleda ako javno iznosi svoje mišljenje. Takvih je primjera bezbroj. Stoga je potrebno da žene budu glasne, da ustanu i da se bore za svoja prava. I ne trebaju stati na sitnicama već ići do kraja kako bi zaista postale jednakopravne s muškarcima. Ali zašto onda te iste žene kritiziraju muškarca kada se nađe u istoj situaciji kao i one? Ne bi li žene trebale imati više razumijevanja? Više otvorenosti prema tuđim problemima? Jer od koga one žele dobiti onu svoju ravnopravnost? Od žena ne sigurno. Jer da je tako onda je ne bi ni tražile. Već od muškarca kojemu ne žele pružiti podršku kada ju i on sam treba. Dvostruki neki kriteriji kod te ravnopravnosti.

Učenjem do uvažavanjem različitosti

Jesu li nas roditelji „zeznuli“ u djetinjstvu nametnuvši nam svoj zastarjeli način razmišljanja? Možda. A možda smo samo lijeni raditi na sebi kako bismo postali tolerantniji. Svatko ima pravo na svoje mišljenje, na svoj stav. Svatko ima pravo to isto mišljenje izraziti. No, zašto netko ima potrebu nametnuti vlastito mišljenje drugima? Zašto netko ima potrebu vrijeđati, osuđivati, ne prihvaćati mišljenja koja nisu jednaka njegovima? Biti tolerantan ne znači da moramo početi dijeliti isto mišljenje s drugim ljudima. Ne, biti tolerantan znači da smo dovoljno otvoreni i slobodni da prihvaćamo tuđe mišljenje iako ono bilo različito od našega.

Kako to da nam je lakše kritizirati i vrijeđati druge umjesto da hrabrimo i motiviramo? Kako to da uvijek prvo vidimo onu lošu stranu, umjesto dobre, čak i onda kada loše strane nema? Živimo u 21. stoljeću, ali nam je način razmišljanja ostao negdje daleko u povijesti. Možda je vrijeme da shvatimo kako zaista nismo svi jednaki. Svakome se nešto drugo sviđa i svatko nešto drugo smatra lijepim. I važno je da shvatimo kako je to zaista u redu. Kad to shvatimo, možda onda i zastanemo i pitamo muškarca zašto plače i treba li mu pomoć, umjesto da ga gledamo s podsmjehom. Jer muškarac ne bi smio plakati, zar ne?

 

Izvor fotografija: Unsplash.com

 

Poveznice: patrijarhatravnopravnostrazličitostisolidarnosttolerancija

Vezani članci

Što posjetiti u gradu antičkih čuda? 3 dana u Ateni
Kolumne

Što posjetiti u gradu antičkih čuda? 3 dana u Ateni

30. travnja 2025.
Nove njuškice traže dom: Pridružite se akciji spašavanja pasa
Kolumne

Nove njuškice traže dom: Pridružite se akciji spašavanja pasa

29. travnja 2025.
Proljetne radosti i alergije
Kolumne

Proljetne radosti i alergije

21. travnja 2025.
Pobuna u učionicama: Zašto su profesori rekli “Dosta je!”
Kolumne

Pobuna u učionicama: Zašto su profesori rekli “Dosta je!”

19. ožujka 2025.
97. dodjela Oscara
Film

97. dodjela Oscara

2. ožujka 2025.
Pristup žena penjanju i planinarenju kroz povijest
Kolumne

Pristup žena penjanju i planinarenju kroz povijest

27. veljače 2025.
Slijedeći članak
Politički angažman mladih – zašto je bitan i kako se aktivirati

Politički angažman mladih - zašto je bitan i kako se aktivirati

Trending

  • VELIKA galerija fotografija Riječkog karnevala – grupa Kampus

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Obilježeno srce – serija koju želite pogledati

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Koja je razlika između Arktika i Antarktike?

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Predstavljanje kandidata za rektora Sveučilišta u Rijeci

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0

Radio Sova realiziran uz pomoć

Kišobran

Arhiva

Kontakt

  • Impressum
  • Budi dio Kišobran tima
  • Ul. Radmile Matejčić 2
  • info@kisobran.uniri.hr

Linkovi

  • Sveučilište u Rijeci
  • SZSUR
  • Student servis
  • Studentski kulturni centar Rijeka
  • Prijava na portal

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
  • Budi dio Kišobran tima
  • Impressum

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

Dobro došli nazad!

Prijavite se na vaš račun

Zaboravljena lozinka?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Prijava
Ova stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove stranice pristajete na korištenje kolačića. Privacy and Cookie Policy.