• Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
Kišobran
Nema rezultata
Pregled svih rezultata

Ivan Ravenski: „Najlakše je dobiti posao bez da se potrudiš, ali je potrebno puno raditi ako želiš nešto samostalno postići u životu!“

Jelena Hrkač od Jelena Hrkač
6. listopada 2021.
u Sveučilište
Ivan Ravenski: „Najlakše je dobiti posao bez da se potrudiš, ali je potrebno puno raditi ako želiš nešto samostalno postići u životu!“

Živjeti i raditi u Sjedinjenim Američkim Državama. Postoji li uopće osoba koja barem jednom nije na to pomislila? No, jesu li radni uvjeti i poslovi zaista tako odlični da bi se živio taj „američki san“? Dvadesetjednogodišnji Ivan Ravenski, živi i radi u Miami Beachu. Kako ne bi morao roditelje tražiti novac te zato što je htio zaraditi vlastiti, već s 14 godina počeo je raditi u pizzeriji tako da je samoinicijativno išao od jednog do drugog poslodavca i pitao ih može li raditi kod njih. Pohađao je Miami Beach Senior High School te istovremeno radio i priznaje kako mu je ponekad bilo teško uskladiti posao i školske obaveze, no kako je htio raditi i bio dovoljno motiviran. Govori da nije htio studirati jer se nije mogao odlučiti za jedno područje s obzirom na to da ima puno različitih interesa. Trenutno se bavi slikanjem i video produkcijom koristeći se dronom, a što je dobar nastavak nakon srednje škole gdje je i slušao predmete o produkciji, glazbi i ostalim sličnim stvarima. U nastavku nam priča je li lagano pronaći posao u Americi te o uvjetima rada, ali i o tome zašto se mlade osobe u Americi teško osamostaljuju.

Kakva je situacija sa zapošljavanjem mladih u Americi? Imaju li mladi problema prilikom prvog zapošljavanja?

Kao i u drugim državama tako i u Americi mladi imaju problema prilikom traženja prvog posla. No, za svako područje i svako zanimanje je drugačije. Poznajem jako puno ljudi koji i sa završenim fakultetom teško pronalaze posao. Situacija je zapravo slična kao i u drugim državama. Potrebno je znati nekoga da bi dobio posao. Ja sam radio u hotelu te sam posao dobio zahvaljujući prijatelju koji je ranije radio tamo. Poslodavac je imao povjerenja u njega i njegovu prosudbu da će predložiti dobru osobu za radno mjesto jer je bio radnik godine. Tako sam počeo raditi u hotelu kao nosač prtljage, a kasnije, kada sam se iskazao, na recepciji gdje sam proveo godinu dana. Na kraju sam radio na recepciji u noćnoj smjeni, a gdje se zahtijevala veća odgovornost.

U kojim područjima mladi najviše rade? Što ih najviše zanima?

Većina mladih radi ono što mogu. Svi žele neke dobre, „luksuzne“ poslove radi dobre zarade, ali treba raditi da bi do toga i došli. Nije to tako jednostavno. Mlade zanimaju različite stvari. U tome veliku ulogu imaju i fakulteti u Americi koji mladima nude razne mogućnosti. Tako dosta mladih krene studirati i onda se nakon dvije godine mogu opredijeliti za specifično područje koje ih najviše zanima i kojim bi se htjeli baviti u budućnosti.

 

 

„Isplati se doći u Ameriku, samo je potrebno raditi kako bi nešto i postigao. Ne možeš očekivati da si uspio time što si došao već trebaš puno raditi i dati sve od sebe.“

 

Kakvi su uvjeti prilikom zapošljavanja mladih?

Svaka Savezna država samostalno određuje svoje zakonodavstvo pa tako i kad je riječ o radnom pravu. Recimo, federalni minimum je 7,25 dolara, a u Floridi su tek nedavno minimalnu satnicu povećali sa 8,26 na 10 dolara. No, kad se uzmu u obzir svi troškovi, nemoguće je preživjeti s tom satnicom. Mislim da bi je svakako trebalo povećati. Jednom do dva puta godišnje bi poslodavci trebali povećati radnicima satnicu, ali to naravno nije praksa. Osobito ne ako je riječ o mladim osobama, a one same u pravilu ni ne pregovaraju s poslodavcima kako ne bi dobile otkaz.

Zatim, može se raditi i s 14 godina, ali samo 30 sati tjedno. Također, ako netko radi osam sati dnevno ima pravo na dnevni odmor od 30 minuta, dok recimo oni koji rade šest sati nemaju to pravo. Situacija je takva da ako poslodavac pronađe razlog da ti da otkaz, dat će ti ga, ali to ovisi od poslodavca do poslodavca jer nisu svi jednaki, ali i tebi samom i tome kakav si radnik. U pravilu je situacija dosta slična Hrvatskoj, samo je u Americi sve dosta otvorenije. Svako poduzeće ima i svoje interne propise koji se međusobno onda razlikuju.

 

Opis nije dostupan.

 

Primaju li mladi neke poticaje od države u cilju osamostaljenja? Kakva je općenito situacija kad je riječ o osamostaljenju mladih u Americi?

Ne. Ako recimo želiš otići od kuće s 18 godina, onda je to sve na tebi. Zapravo, ako stanuješ s roditeljima i ne radiš, onda tvoji roditelji mogu dobiti pomoć. Uvjet je naravno da roditelji podmire svoje poreze prema državi. No, moja braća i ja smo uvijek radili pa recimo naši roditelji nisu mogli dobiti takvu vrstu poticaja.

No, situacija je takva da dosta mladih živi i dalje s roditeljima. Nije to posljedica pandemije već visokih troškova. Recimo, jedna mjesečna stanarina u Miamiju zna biti i do 2000 dolara i ne možeš ti zaraditi dovoljno da bi pokrio i sve ostale troškove. Tako da dosta mladih seli i živi izvan grada u lokalnim mjestima gdje su iznosi stanarina jeftiniji, ali i tada su ti potrebne neke druge stvari, a koje si opet ne mogu svi priuštiti.

Već u srednjim školama mladi u Americi sudjeluju u istraživačkim projektima te su podijeljeni u različite programe u skladu s njihovim interesima. Kakvu prednost to ima kasnije kod zapošljavanja?

Prednost jest što samostalno već u srednjoj školi uzimaš one predmete koji te zaista i zanimaju. Time dobiješ iskustvo i nova znanja, no u pravilu, kasnije to ne igra veliku ulogu kod pronalaska posla. Ako nakon srednje škole recimo želiš raditi kao električar onda u Americi postoje tzv. Vocational school koje pohađaš godinu do dvije kako bi naučio sva potrebna stručna znanja. No, mislim da je najvažnije to što poslodavci sami uvide tvoje interese i prepoznaju tvoje vještine te ti sami savjetuju i nude radna mjesta za koja misle da bi ti najviše odgovarala. Za svaki posao i svako radno mjesto je drugačije, ali postoje plaćeni dvotjedni treninzi u cilju učenja svega što je za pojedino radno mjesto potrebno. No, kasnije kada kreneš raditi uz svakodnevne zadatke usavršiš sve ostalo što je potrebno. Snalaziš se i samostalno u hodu naučiš.

 

Opis nije dostupan.

 

Kako je pandemija uzrokovana COVID-19 bolesti utjecala na zapošljavanje mladih, ali i općenito na njihov život?

Na početku nije bilo posla jer je sve bilo zatvoreno. Tako da je dosta ljudi primalo socijalnu pomoć od države ako su naravno platili sve poreze. Trenutno nema više toliko problema. Ako sada tražiš posao, lako ćeš ga pronaći. Dosta mladih ne želi studirati i rade razne poslove kako bi mogli zaraditi svoj novac. Mladi znaju raditi, recimo u trgovinama ili restoranima, jer tada i sami imaju velike popuste ili mogu dobiti dobre napojnice.

 

 

 

 

 

Poveznice: #posaoistaknutoMladiosamostaljenje mladihSjedinjene Američke Državezapošljavanje mladih

Vezani članci

Izabrano novo predsjedništvo SZSUR-a
Sveučilište

Izabrano novo predsjedništvo SZSUR-a

7. svibnja 2025.
Održana promocija knjige “Rušenje prepreka: stvaranje uključivih turističkih destinacija”
Sveučilište

Održana promocija knjige “Rušenje prepreka: stvaranje uključivih turističkih destinacija”

29. travnja 2025.
Međunarodni umjetničko-znanstveni skup „Društveno korisno učenje (DKU): Umjetnost i društvena povezanost“ 
Sveučilište

Međunarodni umjetničko-znanstveni skup „Društveno korisno učenje (DKU): Umjetnost i društvena povezanost“ 

28. travnja 2025.
Školarine rastu: Novi iznosi na Sveučilištu u Rijeci
Sveučilište

Školarine rastu: Novi iznosi na Sveučilištu u Rijeci

26. travnja 2025.
Ponovljeno glasanje na Senatu Sveučilišta u Rijeci bez ishoda
Sveučilište

Ponovljeno glasanje na Senatu Sveučilišta u Rijeci bez ishoda

25. travnja 2025.
O tome se ne priča, ili?
Sveučilište

O tome se ne priča, ili?

24. travnja 2025.
Slijedeći članak
Završen Student Day Festival!

Završen Student Day Festival!

Trending

  • Zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj

    Zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • UNIFEST 2025. – okupio više od 4200 mladih

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • VELIKA galerija fotografija Riječkog karnevala – grupa Kampus

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Obilježeno srce – serija koju želite pogledati

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Koja je razlika između Arktika i Antarktike?

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0

Radio Sova realiziran uz pomoć

Kišobran

Arhiva

Kontakt

  • Impressum
  • Budi dio Kišobran tima
  • Ul. Radmile Matejčić 2
  • info@kisobran.uniri.hr

Linkovi

  • Sveučilište u Rijeci
  • SZSUR
  • Student servis
  • Studentski kulturni centar Rijeka
  • Prijava na portal

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
  • Budi dio Kišobran tima
  • Impressum

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

Dobro došli nazad!

Prijavite se na vaš račun

Zaboravljena lozinka?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Prijava
Ova stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove stranice pristajete na korištenje kolačića. Privacy and Cookie Policy.