Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u ožujku ove godine osnovana je Pravna klinika – Centar za pružanje besplatne primarne pravne pomoći kao dio projekta Praxis Iuris. Osnovna svrha Projekta je povećanje zapošljivosti studenata Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava i Preddiplomskog stručnog studija – Upravnog studija Pravnog fakulteta u Rijeci omogućavanjem stjecanja praktičnih vještina i kompetencija za rad.
Projekt ima dva glavna cilja. To su unapređenje postojećih oblika stručne prakse te osnivanje Pravne klinike kao potpuno novog oblika stručne prakse. Da bi se u tome uspjelo, a sve u cilju napretka, u radu Projekta sudjeluju: izv. prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić kao voditeljica, te prof. dr. sc. Marissabell Škorić, izv. prof. dr. sc. Igor Martinović, izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, doc. dr. sc. Adrijana Martinović, doc. dr. sc. Stjepan Gadžo, dr. sc. Mariza Menger, Josip Dešić, mag. iur., Iva Parenta, mag. iur. i Jelena Mitrović kao članovi.
Kako bismo dobili odgovore na pitanja kome je Pravna klinika namijenjena, kojim granama prava se Klinika bavi, te brojnim drugim pitanjima, razgovarali smo s Josipom Dešićem, asistentom na Katedri za građansko pravo pri Pravnom fakultetu u Rijeci, ujedno i zamjenikom voditeljice Pravne klinike.
S kojim je ciljem osnovana Pravna klinika te što se njome želi postići?
Cilj Pravne klinike je omogućiti studentima Pravnog fakulteta u Rijeci stjecanje praktičnog iskustva radom na stvarnim predmetima i sa stvarnim strankama te im tako omogućiti lakšu tranziciju u svijet rada i povezati ih s poslodavcima.
Kome je Pravna klinika namijenjena? Postoje li uvjeti koje korisnici moraju ispunjavati kako bi koristili usluge Klinike?
Pravna klinika pruža pravnu pomoć prije svega socijalno potrebitim građanima koji sami ne raspolažu dovoljnim znanjem i sposobnošću da ostvare svoja prava. Dakle, socijalno i ekonomski ugroženim građanima koji nisu u mogućnosti koristiti usluge stručnjaka, odnosno odvjetnika.
Primarna pravna pomoć može se pružiti u određenoj pravnoj stvari:
a) ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvari
b) ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa
c) ako podneseni zahtjev nije očito neosnovan i
d) ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (NN 143/13, 98/19., čl. 10.)
Na koji se način korisnici mogu javiti za pomoć?
Prvi kontakt Pravne klinike i korisnika ostvaruje se putem dežurnog telefona na broj 099 530 6250 koji je otvoren srijedom od 12 do 15 sati. Nakon toga će naši studenti sa strankom zakazati sastanak i uputiti je u daljnji postupak.
Koje grane prava obrađuje Klinika odnosno s kakvim se problemima korisnici mogu javiti u Kliniku?
Među najzastupljenijim predmetima zasigurno su slučajevi ovrha, zatim režijski troškovi i troškovi komunalnih usluga. Nadalje, tu su i slučajevi stambeno pravne tematike, obiteljskopravni i radnopravni predmeti, ugovorni odnosi, naknada štete i slično. Besplatna pravna pomoć se tako pruža u području ovršnog prava, radnog i socijalnog prava, građanskog i građanskog procesnog prava, ali i u području zaštite temeljnih ljudskih prava i imovinsko-pravnih odnosa.
„Naglasio bih da su oblici pravne pomoći koju pružaju studenti opće pravne informacije i pravna mišljenja, dok Pravna klinika nije ovlaštena na zastupanje stranaka pred sudom te se u tom slučaju stranke upućuju na tzv. sekundarnu pravnu pomoć gdje se angažiraju odvjetnici.“
Iako Pravna klinika djeluje tek sedam mjeseci zamjetan je sve veći broj predmeta koji su sve zanimljiviji i raznolikiji. Tako studenti imaju priliku upoznati se u praksi s velikim brojem pravnih instituta s kojima su se do sada upoznali isključivo kroz predavanja te znanstvenu i stručnu literaturu.
Tko sve sudjeluje u radu Klinike te koje su njihove dužnosti?
U rad Klinike uključena su dva studenta administratora, zatim njihovi zamjenici te 20-25 studenata mentora i čak 80-ak studenata kliničara koji su podijeljeni u ukupno sedam kliničkih grupa. Studenti administratori brinu o koordinaciji rada između grupa i raspodjeli predmeta, dok je uloga studenata mentora prenošenje znanja na mlađe studente. Svaka klinička grupa je specijalizirana za pojedina pravna područja poput grupe za građansko pravo, grupe za radno i socijalno pravo, grupe za ovršno pravo i slično. Svaka grupa ima svoga predstavnika, a njegova je uloga koordinacija rada unutar grupe.
„Važno je napomenuti da su studenti u svom radu autonomni i samostalni. U kliničkim grupama donose odluke, izrađuju pravna mišljenja koja u konačnici odobrava akademski mentor ili stručnjak iz prakse čime se postiže stručnost i dodatna kvaliteta u radu.“
Na koji način se studenti pripremaju za rad u Klinici?
Osim praktičnog rada na konkretnim predmetima studenti prolaze posebne radionice u kojima razvijaju svoje interpersonalne i mentorske vještine kako bi se pripremili na primanje stranaka i kako bi im odnos sa strankama bio lakši. Jednako tako se praktično usavršavaju putem brojnih praktikuma koji vode suci najviših sudova u Republici Hrvatskoj, odnosno Vrhovnog i Ustavnog suda te Pravnih inkubatora, a koje vode riječki odvjetnici.
Unatoč ovim izazovnim pandemijskim vremenima dosad je održano šest praktikuma i 20-ak inkubatora. Na njima se studenti pripremaju na konkretnim slučajevima (tzv. case study) kakvi se najčešće pojavljuju u Pravnoj klinici, a to su slučajevi ovrha, zemljišnih knjiga, prava vlasništva na nekretninama i slično.
Kako bismo studentima olakšali rad u Klinici, izdali smo Priručnik za rad u Klinici s preporukama i pravnim izvorima. Također, nabavljena je stručna literatura odnosno zbirke knjiga, domaćih i stranih publikacija, a koja bi im trebala pomoći u rješavanju pravnih problema korisnika besplatne primarne pravne pomoći.
Surađuje li Klinika i s drugim stručnim službama ili organizacijama civilnog društva?
Jedan od glavnih ciljeva Pravne klinike je povezati studente s poslodavcima te bih ovdje istaknuo dobar odnos s Hrvatskom odvjetničkom komorom i Riječkim odvjetničkim zborom kao i Hrvatskom javnobilježničkom komorom. Isto tako, Pravna klinika ostvarila je sjajnu suradnju s mnogim organizacijama civilnog društva kao što su Udruga SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava, zatim Prihvatilište za beskućnike „Ruže sv. Franje“ i Matica umirovljenika grada Rijeka te udruge pacijenata i druge.
Također, Pravna klinika surađuje i s ostalim Pravnim klinikama ostalih pravnih fakulteta u državi te je tako u planu organizacija Dana Pravnih klinika odnosno susret studenata svih Pravnih klinika gdje bi se raspravljalo o pravnim problemima koji se pojavljuju pred klinikama. O broju i vrsti pravnih predmeta te zbog čega su Pravne klinike i klinička nastava bitni za studente.
Koje sve prednosti studenti dobivaju sudjelovanjem u radu Klinike?
Studenti kliničari dobivaju neprocjenjivo iskustvo praktičnog rada sa strankama i rada u kliničkim grupama gdje radeći na stvarnim pravnim slučajevima s kojima nam se obraćaju korisnici mogu primijeniti svoje teorijsko znanje stečeno tijekom fakultetskog obrazovanja i tako se učenjem kroz rad (tzv. work based learning) pripremaju za svijet rada. Dakle, teoriju koju su stekli na predavanjima mogu primijeniti na konkretnim, stvarnim predmetima i strankama.
Studenti o projektu Praxis Iuris
Vito Vrdoljak: „Veliki je to korak naprijed u stručnoj praksi na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.“
Tea Mustać: „Zahvaljujući radu u Klinici imamo doticaj sa stvarnim svijetom.“
Ella Toskić: „Pravna klinika je dokaz kako pravo nisu samo pravni propisi i zakoni.“
Sven Sušanj: „Nas se studente često smatra mladima i neiskusnima, a kako i ne bi kad se još školujemo. No, to ne znači da znanja koja smo stekli na fakultetu ne možemo upotrijebiti i prije stjecanja diplome. Projekt Praxis Iuris omogućit će nam upravo to, da znanja koja smo naučili stavimo na korist našoj zajednici i prije nego što smo diplomirali.“
Što će biti s Pravnom klinikom jednom kad projekt Praxis Iuris završi?
Iako je osnovana u okviru projekta Praxis Iuris, temeljna je zamisao Pravne klinike da se njezin rad nastavi i nakon završetka projekta 9. ožujka 2023. godine. Dotad je planirano mnogo aktivnosti koje će se sudeći po svim uključenim članovima projekta i studentima kliničarima nastaviti i dalje. Interes te angažman studenata za radom u Pravnoj klinici je velik. Studenti imaju puno ideja te želju za učenjem te bih pohvalio njihovu želju za napredovanjem i entuzijazam koji pokazuju u radu na predmetima.
Pravna klinika otklonit će problem nedovoljne zastupljenosti stručne prakse te osigurati povećanje njezine kvalitete. Pritom bih istaknuo veliku potporu rektorice Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježane Prijić Samaržije, ali i dekanice Pravnog fakulteta u Rijeci prof. dr. sc. Vesne Crnić-Grotić koja je još prije 25 godina zajedno s prof. dr. sc. Aldom Radolovićem započela s izbornim kolegijem Klinika za građansko pravo koji se i danas izvodi na Pravnom fakultetu, a na kojem je i tada postojala stručna praksa i simulirano suđenje.
Smatramo da je uz teorijsko znanje jako bitno da studenti steknu što više prakse prije nego završe fakultet i da prije negoli stupe u svijet rada vide koje ih pravno područje zanima. Stoga ih i ovim putem potičemo da nam se slobodno jave u Pravnu kliniku.
