Neven Pintarić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci, novi je predsjednik Hrvatskog studentskog zbora. Pintarića su na konstituirajućoj izbornoj sjednici HSZ-a, održanoj u subotu 27. studenog 2021. u Varaždinu, izabrali predstavnici studentskih zborova iz čitave Hrvatske, čime je postao čelnik krovnog tijela svih koji studiraju na hrvatskim sveučilištima, veleučilištima i visokim školama.
– Za mene osobno, kao i za riječki Studentski zbor, velika je čast, ali i odgovornost, dobiti od svojih kolega priliku voditi HSZ u akademskoj godini 2021/2022. Pred nama je još jedna izazovna godina u kojoj studentske organizacije, više nego ranije, imaju obavezu brinuti o statusu i standardu studenata. Kako onom obrazovnom, kulturnom, socijalnom i društvenom, tako i standardu zdravlja i sigurnosti. Hrvatski studentski zbor mora biti mjesto rasprave i kreiranja rješenja za brojne teme poput studentskog smještaja, prehrane, stipendija i školarina kako bi se svim studentima, neovisno na kojem visokom učilištu studiraju, osigurao kvalitetan i primjeren studentski život, kazao je Pintarić, student Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ali i Veleučilišta u Rijeci gdje je student specijalističkog diplomskog stručnog studija Promet.
Uz studentski standard, u izbornom je programu kao ključni fokus u predstojećoj godini naveo međunarodnu suradnju, uvođenje jedinstvene virtualne studentske iskaznice nove generacije na nacionalnoj i europskoj razini koja bi trebala donijeti brojne pogodnosti studentima, kao i pro aktivna participacija u povjerenstvima nadležnih institucija za studente i mlade.
Za zamjenika predsjednika izabran je Ivan-Pavao Boras, predstavnik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.
U sklopu sjednice, koordinatorice projekta „Uniri Stvari“ Marija Špoljarić i Lana Par prezentirale su projekt čiji je cilj osiguravanje higijenskih potrepština (uložaka i tampona) za osobe koje menstruiraju. Ovaj projekt Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci provodi se u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci na Sveučilištu u Rijeci, s namjerom proširenja i na druga visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Hrvatski studentski zbor pružio je potporu projektu s namjerom proširenja na druga visoka učilišta u Republici Hrvatskoj.
U sklopu sjednice održan je i sastanak s predsjednikom Zajednice studentskih centara RH, ravnateljem Studentskog centra Varaždin Nenadom Milijašem po pitanju uvođenja noviteta u studentskoj prehrani kao i o projektima koje u planu imaju studentski centri u RH, a s ciljem prijave istih na EU fondove. Ova prigoda iskorištena je i za sudjelovanje u radionicama koje se provode povodom održavanja Dana zdravlja u Varaždinu.
Razgovor s predsjednikom Hrvatskog studentskog zbora i Studentskog zbora u Rijeci Nevenom Pintarićem
Što želite postići u svojem mandatu na čelu Studentskog zbora? Postoji li neki konkretan razlog zbog kojega ste htjeli postati glavni studentski predstavnik u državi?
U Studentskom zboru Sveučilišta u Rijeci želim nastaviti organizirati odlične projekte i aktivnosti koje su do sada prethodni predsjednici provodili. Uz njih, naš novi projekt UNIRI stvari efektno je medijski popraćen i samim time studenti su upoznati s njim. Povratne informacije od strane profesora, uprava sastavnica Sveučilišta, Rektorice i studenata govore da smo na dobrom putu. Osigurali smo na svim sastavnicama Sveučilišta (fakulteti, odjeli, Studentski centar, Sveučilišna knjižnica) menstrualne potrepštine koje redovito nadopunjavamo. Želja nam je da menstrualne potrepštine budu dostupne isto kao i sapun ili WC papir jer oni nisu luksuz, već kao što i riječ kaže – potrepštine. S takvim stajalištem i razmišljanjem moramo ući u 2022. godinu.
Što se tiče Hrvatskog studentskog zbora, želim uvesti virtualnu studentsku iskaznicu (iksicu) kako bi studenti mogli putem svojih mobitela koristiti iksicu, ali i uvesti plaćanje računa putem kartica, m-bankinga i kriptovaluta (potonja plaćanja već postoje u nekim studentskim centrima u RH). Isto tako, zalagat ću se za novi Pravilnik o prehrani studenata koji mora biti ‘zdraviji’ i bogatiji s prehrambenim artiklima.
Razlog za vođenjem odgovorne i važne funkcije predsjednika HSZ-a jest želja za uvođenjem promjena kroz projekte i ideje koje trebaju imati mjesto na nacionalnoj razini. Volim organizirati aktivnosti koje su od društvenog interesa. Na koncu, to je i osobno zadovoljstvo kada se određena aktivnost uspješno realizira.
Kako se snalazite u funkciji predsjednika (Studentskog zbora sveučilišta u Rijeci i HSZ)?
Uz studiranje i obavljanje studentskog posla, svakako je izazovno. Prošlogodišnji mandat zamjenika predsjednika mi je pomogao jer sam se upoznavao sa svim aktivnostima Zbora. Pokušavao sam čim više biti involviran u tijelima Sveučilišta, projektima koje provodi SZSUR i slično. Taj put mi je pomogao u sadašnjem radu pa sam obnašanje funkcije predsjednika preuzeo s manje stresa nego bi to bilo bez prijašnjeg aktivnog sudjelovanja.
Koji su vam planovi za Studentski zbor sveučilišta u Rijeci i HSZ?
U ovoj godini, u planu nam je organiziranje svima nama znanog Student Day Festivala. To je kapitalni projekt SZSUR-a koji iziskuje pun angažman većeg broja ljudi (barem 30 volontera). SDF posjeti otprilike 10.000 posjetitelja što ga čini najvećim studentskim festivalom u regiji.
Kamp za brucoše je jedinstveni projekt u Hrvatskoj, a organiziramo ga s ciljem edukacije studenata prvih godina o njihovim pravima, obvezama, mogućnostima i prilikama na Sveučilištu te upoznavanje s ustrojem i funkcioniranjem Sveučilišta. Projekt traje 4 dana, uglavnom ga organiziramo u posljednjem vikendu u rujnu ili prvi u listopadu, odnosno na samom početku akademske godine. Kamp popratimo zanimljivim i sportskim aktivnostima, a prošle godine smo imali 80-ak brucoša.
Projektom kojeg sam predstavio na prvom pitanju, UNIRI stvari, želimo i na nacionalnoj razini potaknuti studentske zborove na osiguravanje menstrualnih potrepština, ali i na organiziranje tribina na teme menstrualnog siromaštva i zdravlja.
Što mislite koji su najveći problemi studenata vezani uz studiranje danas, pogotovo kada govorimo o pandemiji uzrokovanom koronavirusom?
Teško je govoriti koji su najveći problemi jer svaki student ima svoje individualne probleme koje možda nosi od kuće, s kojima se susreće u mjestu studiranja ili slično. Smatram da su većina problema vezana uz egzistenciju studenata. Potrebe za višesatnim radom na tjednoj bazi, studentima onemogućava fokusiranje na učenje i stvara se pritisak. U ovo ‘pandemijsko’ vrijeme, problemi koji su studente mučili, pali su u drugi plan.
Svakako je trenutno najveći problem studenata neizvjesnost oko pohađanja nastave i pisanja kolokvija/ispita. Prema istraživanju koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje, gotovo polovica studenata ima problema s motivacijom za učenje zbog ograničavanja društvenog života. Evidentno je smanjenje ponude studentskih poslova zbog čega je narušena egzistencija nekih studenata. U 2022. godini cijena studentskog sata iznosi 29, 30 kn što je izrazito dobra satnica, pogotovo za nas studente koji se sjećamo kada smo radili i za 15 kn poslove koje sada radimo za minimalni satnicu, odnosno 29, 30 kn.
Otprije je poznato da studenti slabo izlaze na izbore za svoje studentske predstavnike. Što vi mislite koji je najveći razlog tome i planirate li se tome više posvetiti?
Razlog slabe izlaznosti studenata na studentske izbore je slaba motiviranost. Mladi nisu motivirani ni izaći na parlamentarne i lokalne izbore jer smatraju da se ionako ništa neće promijeniti i da njihov glas nije važan. Kada bi se postavilo pitanje koje utječe na njihovu financijsku situaciju (pr. povećanje školarine i upisnine), tada bi tek uvidjeli važnost studentskog predstavništva. Kada govorimo o motiviranosti izlaza na izbore, istu možemo podijeliti na aktivno i pasivno motiviranje studenata. Primjer dobre prakse za pasivno motiviranje studenata, a koje se provodi na nekim sveučilištima, jest organiziranje popratnih sadržaja na dan održavanja studentskih izbora: darivanje krvi, turnir u sportu, e-sportu i slično. Aktivno motiviranje studenata želimo na državnoj razini istaknuti kao trenutni problem za koji nedovoljno vodimo računa. Uz motivaciju, vežu se negativni stereotipi o studentskom predstavništvu koji isto zasigurno loše utječu na izlaznost. Cilj nam je u mandatnom razdoblju započeti s kampanjom razbijanja negativnih stereotipa o studentskom predstavništvu.
Plan i program rada za mandatno razdoblje ak. god. 2021./2022. Hrvatskog studentskog zbora možete preuzeti na poveznici, ovdje.
Imate li neku poruku za studente koju želite ovim putem podijeliti?
Želim studentima zaželjeti puno položenih kolegija uz što manje stresa, ali i pregršt radosti tijekom studiranja. Kaže se da je studiranje najljepše razdoblje u životu jer se to razdoblje može maksimalno iskoristiti za osobni razvoj i razvijanje kompetencija koje će biti važne u poslovnom svijetu.
Studiranje pa čak i studentski poslovi moraju se obavljati s elanom i motivacijom jer svaka aktivnost u koju je uložena energija se isplati na financijskoj ili nefinancijskoj, odnosno osobnoj razini – na kraju dana, to nas ispunjava kao osobu.
P.S. Zapratite nas na društvenim mrežama!
Facebook: HSZ
Instagram: HSZ
Razgovor sa zamjenikom predsjednika Studentskog zbora u Rijeci Lukom Delakom
Kako vi sudjelujete u radu studentskoga zbora uz predsjednika i koja je vaša uloga kao zamjenika?
Zamjenik predsjednika je, prema Statutu, uz predsjednika i skupštinu jedno od triju tijela Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci. Kao što ime kaže, on, kad je to potrebno, zamjenjuje predsjednika pri predstavljanju i zastupanju Studentskog zbora. Također, u slučaju da je predsjednik iz nekog razloga privremeno nenazočan ili spriječen u obavljanju svojih dužnosti, zamjenik ima sve ovlasti i obavlja sve poslove umjesto predsjednika.
Predsjednik i zamjenik, kako bi sve funkcioniralo, moraju se kontinuirano dogovarati i djelovati kao tim – međusobno, ali i s ostalim članovima Skupštine i voditeljima ureda SZSUR-a. Određene zadatke obavljamo zajedno, ali postoji i podjela rada, pa na pojedinim segmentima rada Zbora više radi predsjednik, a na nekima zamjenik. Sve ovisi o dogovoru i što nam je za činiti u danom trenutku.
Kako ste postali zamjenik predsjednika i zašto ste se odlučili na to? Sviđa li vam se to i smatrate li da je to bila dobra odluka?
S obzirom da mi je ovo četvrta godina kako sam prisutan u SZSUR-u i s obzirom da sam kroz prethodne tri bio aktivan studentski predstavnik, smatrao sam da bih znanje i iskustvo koje sam dotad stekao, kroz ovu funkciju najbolje mogao upotrijebiti za unapređenje studentskog predstavništva i studentskog aktivizma na Sveučilištu u Rijeci. Prvenstveno mi je motivacija bila, iskoristiti kredibilitet koji funkcija zamjenika ima, kako bih radio na popularizaciji studentskog predstavništva na Sveučilištu, za čime interes godinama kontinuirano nažalost opada, a neizmjerno je važan segment djelovanja svakog Sveučilišta. Na tome se primarno temeljio moj program rada. Na temelju njega, ali i mojih dotadašnjih aktivnosti, mi je koncem rujna 2021. Skupština SZSUR-a poklonila svoje povjerenje i imenovala me na funkciju zamjenika.
Jako mi se sviđa to što radim – volim i želim se kontinuirano zalagati za studentske interese i bez obzira što me sve obveze ponekad znaju malo umoriti, nimalo ne žalim što sam se odlučio kandidirati za zamjenika. Ostavljam Skupštini da procijeni je li odluka o mom imenovanju bila dobra, ali se nadam da u njihovim očima obavljam dobar posao i da ću do kraja mandata opravdati njihovo povjerenje.
Kako predlažete svoje prijedloge i sugestije, češće timski ili su vam mišljenja ponekad podijeljena, ako jesu kako to rješavate? Smatrate li da dobro funkcionirate kao najvažniji tim studenata na Sveučilištu?
Pretenciozno bi bilo nazivati se „najvažnijim“ timom studenata, ali svakako smatram da naše funkcije na Sveučilištu – što se studenata tiče, nose najveću odgovornost, utoliko što kontinuirano moramo brinuti o pravima svih studenata Sveučilišta u Rijeci i zalagati se za njihove interese – što napominjem, nam ne čini teret, već zadovoljstvo. U radu bilo koje velike organizacije, pa tako i SZSUR-a, uvijek se ponekad nailazi na nesuglasice, no od početka mandata nastojimo u svemu pronaći kompromis kroz dijalog. Zapravo, većinu vremena, oko većine tema na kojima radimo se i slažemo, što nam uvelike olakšava.
Koje su vaše daljnje ambicije?
Ove godine ću (po svemu sudeći) postati doktor medicine. Odmah nakon diplome želio bih upisati doktorat i, ako bude mogućnosti, postati asistent. Velika mi je želja biti nastavnikom, pa se nadam da će se „zvijezde posložiti“ da to tako i bude. Svakako bih želio nastaviti biti studentskim predstavnikom, ali u budućnosti primarno za studente na trećoj razini studija – jer i tu ima posla. Kasnije, specijalizacija – a dalje tko zna…
