Posjet Ljubljani i sudjelovanjem na najvećem studentskom događanju Škisova tržnica doveo nas je i do studentskog glasa Slovenije – Radija Študenta.
Ove godine imali smo prilike prisustvovati i sudjelovati na najvećem studentskom događaju u Ljubljnani – Škisova tržnica. Samim time, nismo mogli izostaviti posjet studentskom glasu Slovenije, smještenom upravo u Ljubljani pod nazivom Radio Študent. Ugodno su nas ugostili u svojoj redakciji, mjestu gdje se stvaraju brojni zanimljivi članci i emitiranje različitih radijskih programa i emsija.
Radio Študent je slovenski portal i radio koji pruža studentima, ali i onima koji to nisu, prostor i uvjete za stjecanje prakse i znanja u medijima. Osnovan je 1969. godine i od tada aktivno djeluje kao važan slovenski medij.
U razgovoru s Valentinom Rajaković (voditeljicom za prikupljanje sredstava i koordinaciju projekata) doznali smo zanimljive informacije o radnoj postavi Radio Študenta i njihovom programu.
Na koji način funkcionira Vaš radio? Imate li zaposlene ili pretežito volontere?
Sveukupno imamo dvjesto ljudi koji rade, a sedmero stalno zaposlenih. Neki rade svaki dan, a neki jednom mjesečno vode neku svoju emisiju. Imamo pet novinarskih redakcija: za kulturu, aktualnu politiku, sveučilišnu redakciju, znanstvenu i glazbenu redakciju. Uz te redakcije još su tri službe: za video, tehniku i spikere. U svakoj od tih redakcija ima oko deset redovitih suradnika te još desetak suradnika koji povremeno sudjeluju. Medredakcije uključuju emisije koje se emitiraju jednom mjesečno primjerice o marginalnim skupinama, feministička emisija, LGBTQ, te emisija o beskućnicima. S beskućnicima se rade intervjui te se tako i njima daje glas. Također vodimo hrvatsku emijsiju dva puta mjesečno. Na jednom od katova nalazi se novinarska redakcija, a na katu iznad broadcast i produkcija, studio za snimanje dužih emisija te dio za marketing. Dio za marketing radi jinglove za reklame stoga, imamo priliku surađivati s gradskim kinom i kazalištima. Određene tvrtke zatraže da im se izradi jingl za njihovu upotrebu, a ne moraju se nužno emitirati na našem radiju. Struktura radija je dosta horizontalna dakle, uredništvo, novinarski dio i uprava, menadžment radija.. Ovdje sam već četiri godine, a svoj rad započela sam u redakciji za kulturu. Svatko ima pravo na svoju kritiku, mišljenje i glas. Sve redakcije i službe koje sam nabrojala imaju svoje sastanke. Komunikacija nam je veoma važna i baš zato dobro funkcioniramo. Svatko radi za sebe prema tome, neovisni smo.
Na koji način privlačite volontere?
Svake godine održavamo audiciju i tako dobivamo nove ljude. Kada počne nova akademska godina dakle, krajem listopada, početkom studenog otvorimo audiciju. Prijave se ljudi koje zanima novinarstvo ili neko drugo područje naših redakcija. Samo za novinarsku redakciju prijavilo se oko 300 ljudi. Prijavljeni moraju proći izbore primjerice ako se netko prijavi za političku redakciju mora riješiti test. Redoviti novinari pregledaju riješene testove te izaberu najbolje. Nakon toga izabrani počnu učiti i odrađivati praksu. Ako se pokažu dobrima i uvidimo napredak odabere ih se za redakciju. Ponavljamo audicije svake godine. Posebne su audicije za spikere, tehnike i video ekipu. Na taj način renoviramo ekipu svake godine. Naša alternativna i neovisna tradicija je upravo ono što privlači toliki broj prijava.
Postoji li još neki studentski medij osim radija?
Postoji Mariborski radio Študent – „Marš“. Oni su puno manji, nemaju mnogo kapaciteta i financijske podrške. No, često smo s njima u kontaktu i surađujemo kroz projekte te razmjenu sadržaja. Drugih studentskih medija nema, osim ako ubrajamo pojedine fakultete koji u sklopu vlastite ustanove imaju određeni medij;komparatisti jezika imaju svoj časopis.
Imate li samo studente iz Slovenije ili surađujete i s drugim fakultetima susjednih država?
To je teško izvedivo jer su nam potrebni ljudi koji mogu dolaziti osobno na praksu u redakciju barem jednom tjedno. No, imali smo jednu djevojku s Filozofskog fakulteta iz Hrvatske i baš je ovdje odrađivala praksu za novinarstvo kulture. Vodimo emisiju na hrvatskom i srpskom jeziku, emisiju na engleskom jeziku o migrantskim tematikama…Možemo zaključiti kako jezik nikada nije bio problem. Za sve smo otvoreni. Surađivali smo s Fakultetom za društvene znanost i njihovi studenti su upravo ovdje obavljali praksu.
Moraju li osobe koje rade za vas nužno imati nekakve veze u obrazovanju s medijima?
Ne, uopće ne. Uglavnom su to studenti, iako to nije kriterij. Tko god! Imali smo jednog odličnog novinara koji je radio za nas, sada radi na portalu „Oštro“ (istraživački novinarski portal). On je završio Strojarski fakultet, počeo s radom u našoj aktualnoj političkoj redakciji i sad je jedan od najboljih mladih novinara. Također, dobitnik je i nagrade „Društvo novinarstva“. Nerijetko se pokaže da ljudi koji studiraju novinarstvo dođu na audiciju, previše začahureni u kalupu standardnog novinarstva, pa im je tako i teže prihvatiti taj opušteniji i slobodniji stil novinarstva koji mi ovdje provodimo.
Koji je vaš najslušaniji program ili emisija?
Većina naših slušatelja najradije posluša emisiju o beskućnicima. Naš program emitira se od 7:00 do 23:00 uživo. Do 19:00 „spikeri“ su u eteru i vode program. Od 7:00 do 11:00 emitiraju se autorske emisije i najslušanije je upravo to jutarnje razdoblje; kada su ljudi u autima. To razdoblje zovemo „jutranc“. Imamo unaprijed pripremljene ekipe i svaka od njih drži svoj „jutranc“. Vodimo kultne emisije koje su ujedno i najizrazitije u glazbenoj redakciji. Također, svaku srijedu popodne, naš radio drži i tzv. „neuromoment“ ; komentator koji opisuje aktualno političko događanje u slovenskom političkom prostoru.
Je li politika aktualna kao tema u Sloveniji općenito?
Da. Mislim da je naša redakcija dosta jaka i doista se cijeni, ljudi znaju da se od našeg novinarstva mogu očekivati dobri komentari vezani uz politiku. Osobno mislim da je to najvažnija kulturna redakcija jer se naši ljudi vode kao samozaposleni u polju kulture. Sufinancirani su od strane države i na taj način sami iskorištavaju novac kako žele i ne moraju plaćati doprinose. To je određeni medijski status za kojeg je potreban i odaziv i referenca u medijima. Naša kulturna redakcija se bavi alternativnim scenama i jedni drugima pomažemo.
Možemo reći kako smo u ugodnom razgovoru s Valentinom otkrili mnoštvo novih pojedinosti o najznačajnijem studentskom mediju- Radio Študent. Također, iz priloženog intervjua možemo vidjeti kako je volontiranje i rad na istoimenome mediju jedno od boljih odskočnih daski pri oblikovanju vlastite karijere. Rad u slobodnom novinarstvu nešto je što nedostaje i u našoj zemlji i možda nešto čemu bi trebali više težiti. Vjerujem kako bi prikazivanje neobičnih i lokalnih tema bio pravi korak pri razvijanju jedne vrste istraživačkoga tipa u hrvatskome novinarstvu.
Više informacija o Radiju Študent pogledajte ovdje.
Fotografije: Doris La Mazza
