„Nagrada Dr.Ivan Šreter“ naziv je natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ. „Jezik“ je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izdaje Hrvatsko filološko društvo. Sam „Jezik“ raspisuje prijave za spomenuti natječaj, a Zaklada Dr.Ivan Šreter je novčano financira. Ideju o natječaju stvorio je Stjepan Babić 1993. godine, od kad isti i aktivno djeluje. Povjerenstvo koje bira najbolju novu hrvatsku riječ čine poznati hrvatski jezikoslovci i istraživači. Prijave na natječaj traju do sredine prosinca, a proglašenje i dodjela nagrada simbolično se održavaju na Dani hrvatskoga jezika u ožujku. Ceremonija se događa u Pakracu ili Lipiku. Nagrade su novčane te se kreću od 1.500 kuna do 5.000 kuna. Na natječaju može sudjelovati tko god, no mora se pridržavati određenih pravila i normi. Svatko može poslati najviše pet riječi, riječi ne smiju biti napisane ni u jednom našem rječniku. Poželjno je da su riječi odgovarajuće zamjene za neprilagođene tuđice.
Tko je Ivan Šreter?
Ivan Šreter rođen je u Pakracu 22. prosinca 1951. godine i bio je liječnik tijekom hrvatskog proljeća. Tijekom izvršavanja svog poziva, u liječnički karton jednog pacijenta pod “zanimanje” napisao je pojam umirovljeni časnik JNA, a ne pojam penzionisani oficir JNA. Tadašnje su vlasti to smatrale okrutnim i neprimjerenim. Pod okolnostima političkih zbivanja pritisak se vršio i na jezično pitanje, stoga je Šreter bio osuđen na zatvorsku kaznu. Živi je dokaz kako riječi imaju neprocjenjivu moć te ih treba oprezno koristiti – ispeci pa reci, najbolja je nit vodilja. Šreter je čovjek koji nije ničemu kriv, već je samo koristio vlastiti, hrvatski jezični izraz. Šretera je pratila nesretna sudbina, a završio je i u logoru gdje je bio mučen od strane neprijateljske sile. Posljednji put bio je viđen 1991. godine te mu se gubi svaki trag. Smatra se da se ubraja među nestale osobe. Ivan Šreter s punim se pravom smatra prvom hrvatskom žrtvom u borbi za hrvatski jezik!
Najzanimljivije nove hrvatske riječi
Natječaj se održava od 1993. godine sve do danas, no uz povremene odgode zbog društveno-političkih okolnosti (1995.-2005.). Neke riječi koje su plod natječaja te su ‘zaživjele’ u našem jeziku su: daljinac – daljinski upravljač, osjećajnik – emotikon, parkomat – automat za naplatu parkiranja, zatipak – tipfeler, dodirnik – touch screen, sebić – selfie, zapozorje – backstage i dr. Natječaj potiče čovjekovu kreativnost, maštu, ali i želju da se izražavamo hrvatskim riječima. Živimo u 21. stoljeću, stoljeću masovnih medija kojima smo svaki dan bombardirani. Televizija, radio, internet nameću nam sve više stranih riječi, nego li domaćih. Otkrila sam zanimljivu web stranicu “BOLJE JE HRVATSKI” koja nudi prijedloge hrvatskih riječi koje zamjenjuju one strane riječi koje su ušle u uporabu u našem jeziku. Više o portalu možete saznati na: https://bolje.hr/
Svijet riječi
Riječi, riječi, riječi svakodnevno nas okružuju – lijepe ili ružne. Čovjek nije ni svjestan koliko su one bitne. Pomoću njih komuniciramo, stvaramo prijateljstva ili razdor, iznosimo vlastite stavove, razmišljanja i emocije. Riječi nas grade, način njihove uporabe čini identitet i osobnost svakoga od nas. Riječi su odraz nas samih. Bez riječi ostaje samo tišina. Čovjek je ‘dom jezika i riječi’. Bitno je poticati hrvatsko jer ono je samo naše! Natječaj je odlična prilika za zaradu, ali i doprinos hrvatskome jeziku – ugodno s korisnim.
Smislili ste novu hrvatsku riječ?
Imamo super vijest.
- Natječaj traje do 22. prosinca 2022. i još uvijek možete sudjelovati.
Svoje prijedloge možete poslati časopisu “Jezik” (Bijenička 97, 10 000 Zagreb) ili na elektroničku adresu jezik.hr@gmail.com
Sretno!
Slika preuzeta s Pixabaya.
