Grad Hvar, jedan od najljepših hrvatskih otočkih gradova, može se pohvaliti izuzetno bogatom kulturnom baštinom. Stara gradska jezgra zapravo predstavlja svojevrsni muzej na otvorenom, a Hvarsko kazalište koje dominira glavnim trgom, pravi je dragulj u kolekciji starih kamenih građevina. Hvarsko kazalište je najstarije javno kazalište na prostoru današnje Hrvatske, ali i čitave Europe, a sagrađeno je 1612. godine.
Kazalište je dao napraviti poduzetni knez Petar Semitecolo i smjestio ga je na prvom katu Arsenala koji je ujedno bio jedna od najznačajnijih vojno-pomorskih zgrada u Sredozemlju. Iznad ulaznih vrata kazališta na Belvederu, terasi Fontika uz sjevernu stranu Arsenala uklesan je natpis: ANNO SECVINDO PACIS MDCLXII. U prijevodu natpis govori da je godina 1612. značajna, jer se radi o drugoj godini mira među zavađenim staležima hvarske Komune. Otvaranjem kazališta knez je omogućio nastavak socijalnog mira u gradu te je obradovao sve staleže mogućnošću ravnopravnog korištenja kazališta za kulturne i društvene sadržaje.
Kazalište je bilo središte kulturnog i društvenog života Grada Hvara i Komune od svoga osnutka, točnije kroz čitavo razdoblje od 400 godina. Kulturni život najbogatiji je bio tijekom 19. stoljeća i to posebno u vrijeme karnevala. U tom karnevalskom periodu u kazalištu su se odigravale scenske i glazbene priredbe, svečani plesovi, kao i maskirani – cavalchine. Tradicija izrađivanja pokladnih kostima i organiziranje plesa pod maskama i danas je važan dio kulturno-društvenog života grada. Hvarsko kazalište njegovalo je i glazbu, ples i dramsku umjetnost kroz stoljeća i obogaćivalo život na otoku.
Hvarani s ponosom ističu svoje „domaće“ umjetnike, bilo da se radi o slikarima, pjesnicima ili pak dramskim piscima i njeguju njihovu kulturnu ostavštinu kroz više od četiri stoljeća. Stoga ne čudi da su domaći glumci često igrali Robinju poznatog renesansnog pjesnika Hanibala Lucića, pastirsku igru Vlahinja autora Ivana Parožića, komedije Hvarkinja i Komedija od Raskota renesansnog komediografa, Hvaranina, Martina Benetovića, te drame Ljubica i Murat Gusar hvarskog plemića i dramskog pisca Marina Gazarovića. Hvarski puk oduvijek je njegovao tradiciju i stare običaje pa su na pozornici kazališta često su izvođena crkvena prikazanja, posebno u 15. i 16. stoljeću. Gospin Plač, koji potječe iz 1533. godine, najstarije je izvođeno djelo u Hvarskom kazalištu. Zanimljivo je da vjernici koriste navedeni tekst i danas tijekom vjerske manifestacije Puta za križem, odnosno procesije tijekom Velikog četvrtka.
Njegovanje i očuvanje kulturne baštine za stanovnike Grada Hvara oduvijek je bilo važno, pa je zato i sačuvan unutarnji interijer kazališta koji se sastoji od pozornice i gledališta s ložama. Iako je Hvarsko kazalište u početku imalo renesansna obilježja, današnji interijer potječe iz 1803. godine jer je obnovljen zahvaljujući kazališnom društvu koje je predstavljalo udrugu građana. Kroz godine, kazalište je bilo obnavljano i preuređivano, te je danas zadržalo oblik iz neobaroka iz sredine 19. stoljeća, pa se svrstava u jedno od deset najvrjednijih baroknih teatara u Europi. U kazalištu su sačuvane dvije zidne scenografije, točnije freska iz 1819. godine i danas se nalazi na pozornici, te freska s prikazom Kneževa dvora iz 1900.-te godine.
Hvarsko kazalište zbog svoje izuzetne spomeničke vrijednosti, posljednjih 20-tak godina djeluje kao muzejski prostor. Na radost Hvarana, Hvarsko kazalište i Arsenal dočekali su svoje novo ruho nakon kompletne obnove i restauracije koja je okončana u svibnju 2019. godine. Obnovljeno kazalište ponovno je preuzelo ulogu kulturnog središta Grada Hvara, koju svako treba posjetiti svatko tko se nađe na otoku.
Izvor slike 1: https://www.google.com/search?q=hvarsko+ka%C5%BEali%C5%A1te&rlz=1C1GCEA_enHR815HR815&sxsrf=ALiCzsasLJpkb6ged-3wrEmPbTe3kl6Mww:1653222776937&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwjNh-rijvP3AhWHy6QKHbJ2BaoQ_AUoAXoECAIQAw&biw=1536&bih=722&dpr=1.25#imgrc=ST07xk5aiNy1fM
Izvor slike 2: https://www.otok-hvar.hr/tours/hvarsko-kazaliste-i-arsenal/HV-TR-130
