• Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
Kišobran
Nema rezultata
Pregled svih rezultata

Hakerska kultura

Kada čujemo riječ “hakeri” prvo na što pomislimo su neki tajnoviti ljudi koji sjede u svojoj sobi i koji pokušavaju svijet. Razni hakerski napadi poput krađa korisničkih podataka daju još veću negativnu pažnju hakerima. Pod pojmom “hakiranje” mogu se naći stvari poput takvih napada, ali i popravljanje i unapređenje svakodnevnih predmeta.

Lara Tomić od Lara Tomić
1. listopada 2022.
u Kolumne
Hakerska kultura

Sami počeci hakiranja bili su dosta skromni. Prvi hakeri nastali su unutar kluba maketara vlakova na Institutu za tehnologiju Massachusetts-a. Tada se hakiranjem smatralo stvaranje novih vlakova od stare elektronike. Dolaskom prvih računala pojavila se nova generacija mladih ljudi koji su htjeli iskoristiti puni potencijal nove tehnologije. Običan haker, kada vidi neku grešku u sustavu, želi ju ispraviti pa makar prekršio zakone. Prema njima znanje i informacije o nekom sustavu ili tehnologiji moraju biti svima besplatne i dostupne. 

 

Danas je takva vrsta informacija i znanja sve teže dostupna. Ogromna konkurencija na tržištima vezanim uz tehnologiju tjera tvrtke da pomoću patenta zaštite bilo kakvu inovaciju kako ih druge kompanije ne bi prestigle. Hakeri tu zaštitu vide kao prepreku koju treba prijeći pod svaku cijenu. Oni to znanje o određenom softveru smatraju ljudskim pravom. Zapravo je to problem vlasništva. Mi kada kupimo majicu u trgovačkom centru možemo s njom raditi što god želimo. Možemo ju rezati, pobojati, pretvoriti u drugi odjevni predmet ili možemo produžiti/skratiti rukave. No, kod kupnje primjerice mobitela je to znatno drugačije. Legalno ne možemo mijenjati sustav samog mobitela i prilagođavati ga. Iako mi posjedujemo fizički mobitel jer smo ga kupili u potpunosti legalno, mi i dalje ne posjedujemo prava za njegov popravak. Stoga razne proizvode trebamo popraviti u ovlaštenom servisu ili gubimo pogodnosti poput garancije. Uz to popravci nekih proizvoda su namjerno otežani. Autokompanija “Tesla” je izrazito stroga s vlastitim popravcima. Oni naime nemaju ovlaštenih servisera već su serviseri zaposlenici Tesle. To znači da se nabavljanje dijelova dodatno otežava jer ih moramo kupiti direktno iz Tesle i ne možemo koristiti rabljene jer nam ih nitko neće moći ugraditi. Rich Rebuilds se bavi upravo popravljanjem i spašavanjem oronulih Tesli. On koristi rupu u zakonu svoje države kako bi legalno sam popravio vlastiti auto. Njegovo iskustvo pokazuje u videima koji bi mogli pomoći drugim vlasnicima s istim problemom. Upravo kod njega vidimo jedan od temelja hakerskog morala. Ako mi nešto kupimo, mi imamo potpuno pravo popraviti, unaprijediti i prilagoditi taj proizvod. Zašto bi nam sustav Appleovih mobitela nakon određenog broja godina namjerno usporio sustav na mobitelu kako bismo morali kupiti novog? Hakeri to ne prihvaćaju. 

 

Bitno je razlikovati drugačije skupine hakera. One se dijele na bijele hakera, koji se bave bezazlenim i potpuno legalnim hakiranjem. Zatim sive hakere koji često prelaze granice zakona i na kraju, Crne hakere koji se bave potpuno ilegalnim radom za vlastitu dobit. Prve dvije skupine su već opisane i njihova glavna motivacija je unapređenje nekog predmeta ili sustava. Kakva je motivacija crnih hakera? Jednom riječju ona je izazivanje kaosa s nekim ciljem vlastite dobiti ili samo radi zadovoljstva koje taj kaos pruža. Tako je maloljetni haker iz Osijeka ukrao korisničke podatke kompanije A1 kako bi dobio otkupninu ili pak prodao te korisničke podatke. No, osim novčane dobiti postoje tip ljudi koji žele samo kaos. Tako je 1990-ih(tada maloljetni) haker “Mafia Boy” srušio internet stranice tada najpopularnijih tvrtki poput Amazona, Yahooa i Googlea. Cijena dionica ovih kompanija je pala i šteta koju je počinio se ne može niti izmjeriti, a on je sve to učinio radi uzbuđenja i adrenalina kojeg mu je pružalo hakiranje. Kao i kod svih skupina ljudskog društva, u hakerskoj zajednici postoje dobri i loši ljudi. Hakiranje se gleda kao na nešto zlo ili loše, no u većini slučajeva čak i obični ljudi to rade kako bi olakšali život sebi i drugima. Uvijek će postojati iznimke koje rade loša djela, ipak je bitno zapamtiti da (barem što se hakera tiče) zakoni nisu uvijek moralni. Iako je nešto po zakonu to ne znači da je to dobro. Potpuno je legalno da razne kompanije namjerno usporavaju mobitele kako bi morali kupiti novi, no tako se baca puno tehnologije koja je i dalje upotrebljiva. Ovaj primjer je zakonit i legalan, ali s druge nije moralan jer izrazito šteti okolišu. Iako nam se na prvu hakeri čine kao “zli” ljudi, moramo shvatiti da se svijet ne dijeli na dobro i loše već i na ono između. Hakeri nisu ništa drugačiji od većih korporacija koje iskorištavaju “rupe u zakonu” u svoju korist. 

Izvor fotografije; https://www.pexels.com/

Poveznice: applehakeriinternetinternetska sigurnostkulturaprogramiranjeračunalasigurnostTehnologijatesla

Vezani članci

Što posjetiti u gradu antičkih čuda? 3 dana u Ateni
Kolumne

Što posjetiti u gradu antičkih čuda? 3 dana u Ateni

30. travnja 2025.
Nove njuškice traže dom: Pridružite se akciji spašavanja pasa
Kolumne

Nove njuškice traže dom: Pridružite se akciji spašavanja pasa

29. travnja 2025.
Proljetne radosti i alergije
Kolumne

Proljetne radosti i alergije

21. travnja 2025.
Pobuna u učionicama: Zašto su profesori rekli “Dosta je!”
Kolumne

Pobuna u učionicama: Zašto su profesori rekli “Dosta je!”

19. ožujka 2025.
97. dodjela Oscara
Film

97. dodjela Oscara

2. ožujka 2025.
Pristup žena penjanju i planinarenju kroz povijest
Kolumne

Pristup žena penjanju i planinarenju kroz povijest

27. veljače 2025.
Slijedeći članak
Studentski centar Rijeka organizira jednodnevni izlet u Ljubljanu

Studentski centar Rijeka organizira jednodnevni izlet u Ljubljanu

Trending

  • VELIKA galerija fotografija Riječkog karnevala – grupa Kampus

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Obilježeno srce – serija koju želite pogledati

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Koja je razlika između Arktika i Antarktike?

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Predstavljanje kandidata za rektora Sveučilišta u Rijeci

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0

Radio Sova realiziran uz pomoć

Kišobran

Arhiva

Kontakt

  • Impressum
  • Budi dio Kišobran tima
  • Ul. Radmile Matejčić 2
  • info@kisobran.uniri.hr

Linkovi

  • Sveučilište u Rijeci
  • SZSUR
  • Student servis
  • Studentski kulturni centar Rijeka
  • Prijava na portal

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
  • Budi dio Kišobran tima
  • Impressum

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

Dobro došli nazad!

Prijavite se na vaš račun

Zaboravljena lozinka?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Prijava
Ova stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove stranice pristajete na korištenje kolačića. Privacy and Cookie Policy.