Prošlo je mjesec dana od početka nove akademske godine, a s njom nam dolaze i seminarski radovi. Upravo vam zato donosimo smjernice za citiranje literature kako bi vam pisanje seminara bilo što lakše.
Smjernice su objavljene na platformi Hrčak, napisao ih je časopis ŽIVOT UMJETNOSTI – časopis za suvremena likovna zbivanja.
Općenite upute:
– Oznaka bilješke stavlja se u tekstu iza interpunkcijskog znaka.
– U bilješkama se pojedine stavke odvajaju zarezom. U popisu literature pojedine se stavke odvajaju točkom.
– Kratica Isto piše se u kurzivu i upotrebljava kada se u bilješci navodi isto djelo kao i u neposredno prethodnoj, pod uvjetom da je to jedino navedeno djelo u prethodnoj bilješci.
– Ako se navodi djelo jednoga, dvoje ili troje autora, u bilješkama se pišu prezimena svih autora. Ako je knjigu napisalo četvero ili više autora, u bilješkama se piše samo prvi autor i latinska kratica et al. (et alii, “i drugi”), a u popisu literature svi autori odvojeni zarezom.
– Ako je djelo izdalo više izdavača, u popisu literature odvajaju se dugom crticom (–). Ako se razlikuju, mjesta izdanja vežu se uz izdavača na kojeg se odnose.
– Ako knjiga nije autorsko nego uredničko djelo, umjesto imena autora piše se ime urednika ili priređivača, a u popisu literature nakon imena dodaje se kratica ur. ili prir.
– Pri citiranju knjiga objavljenih u više oblika (tiskani/elektronički) uvijek treba navoditi onu verziju koja je korištena.
– Za knjige objavljene u elektroničkom obliku na internetu vrijede ista pravila kao i za tiskane sadržaje, pri čemu se u nastavku dodaju datum pristupa sadržaju i internetska adresa.
– U popisu objavljenih izvora i literature na kraju članka korištena građa navodi se abecednim redom po prezimenima autora i abecednim redom naslova za radove istog autora. Ako korišteno djelo nema autora/urednika/priređivača, slaže se abecednim redom prema naslovu.
– Radovi na stranim jezicima i drugim pismima pišu se u originalnom obliku (uključujući i metapodatke), a u popisu literature slažu se abecednim redom zajedno s radovima na hrvatskome i latinici. Ukoliko je posrijedi drugo pismo, poželjno je u uglatoj zagraditi dodati i transliterirani naslov. Ako je potrebno neko pojašnjenje o izdanju, mjestu, godini itd., u popisu literature također ga se navesti u uglatoj zagradi.
– Popise izvora i literature valja navoditi posebno. Preporučujemo da se odvojeno navedu neobjavljeni i objavljeni izvori, a zatim popis literature, no autori detaljniju podjelu mogu urediti u ovisnosti o tome na čemu temelje članak.
Primjeri prema navedenim uputama:
Knjige
Bilješke:
– Čorak, U funkciji znaka, 32.
– Kraševac, Prelog, Kolešnik, Akademija likovnih umjetnosti, 43.
– Marković, Šibenik u doba modernizacije, 28.
– Kolešnik, Umjetničko djelo kao društvena činjenica, 56.
– Kolešnik, Prelog, Moderna umjetnost u Hrvatskoj, 96.
Popis literature:
– Čorak, Željka. U funkciji znaka: Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata. Zagreb: Centar za povijesne znanosti, Odjel za povijest umjetnosti – Društvo povjesničara umjetnosti, 1981.
– Kraševac, Irena, Prelog, Petar, Kolešnik, Ljiljana. Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu i hrvatsko slikarstvo = Die Akademie der Bildenden Künste in München und die kroatische Malerei. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2008.
– Marković, Jagoda. Šibenik u doba modernizacije. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti – Šibenik: Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 2009.
– Kolešnik, Ljiljana, prir. Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2005.
– Kolešnik, Ljiljana, Prelog, Petar, ur. Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898. – 1975. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2012. https://www.ipu.hr/content/knjige/IPU_Modernaumjetnost-u-Hrvatskoj_ISBN-978-953-6106-93-6.pdf (pristupljeno 25. studenoga 2017.).
Prevedena knjiga
Bilješka:
– Eco, Umjetnost i ljepota, 50.
– Piotrowski, Avangarda u sjeni Jalte, 34.
Popis literature:
– Eco, Umberto. Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici. Prijevod: Željka Čorak. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2007. [1987.].
– Piotrowski, Piotr. Avangarda u sjeni Jalte: umjetnost Srednjoistočne Europe u razdoblju 1945.–1989. Prijevod: Barbara Kryżan-Stanojević. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2013. [2009.].
U uglatoj zagradi treba navesti godinu prvog, odnosno originalnog izdanja.
Poglavlja u knjigama i članci u zbornicima radova
Bilješka:
– Križić Roban, “Obilježja modernosti na području arhitektureˮ, 60.
– Kolešnik, “Potreba revizije dominantne slikeˮ, 303.
– Prelog, “Sakralno slikarstvo 20. stoljećaˮ, 58.
– Bjažić Klarin, “Le Corbusier s’il vous plaît? – Oui, mais… Inter-war Architecture Between
Zagreb and Parisˮ, 130.
Popis literature:
– Križić Roban, Sandra. “Obilježja modernosti na području arhitekture, urbanizma i unutrašnjeg uređenja nakon Drugoga svjetskog rataˮ, 55–126. U: Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika 1950.–1974., katalog izložbe, ur. Ljiljana Kolešnik. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti – Muzej suvremene umjetnosti.
– Kolešnik, Ljiljana. “Potreba revizije dominantne slike povijesti europske moderne umjetnosti i prijedlog ‘horizontalne povijesti umjetnosti’ Piotra Piotrowskog”, 301–306. U: Zbornik III. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (Zagreb, 25.‒27. studenoga 2010.), ur. Andrej Žmegač. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2012.
– Prelog, Petar. “Sakralno slikarstvo 20. stoljećaˮ, 58–59. U: Krapinsko-zagorska županija: sakralna arhitektura s inventarom, feudalna arhitektura, spomen-obilježja, ur. Ivanka Reberski. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 208.
– Bjažić Klarin, Tamara. “Le Corbusier s’il vous plaît? – Oui, mais… Inter-war Architecture Between Zagreb and Parisˮ, 124–143. U: French Artistic Culture and Central-East European Modern Art, ur. Ljiljana Kolešnik, Tamara Bjažić-Klarin. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2017.
Na isti način citiraju se i enciklopedijski članci.
Članci u časopisima
U popisu literature uz Naziv časopisa piše se godište/volumen s (godinom izdanja) te broj sveska ako se objavljuje više od jednoga godišnje. U popisu literature piše se raspon stranica čitavog priloga. Ako je članak preuzet iz časopisa koji izlazi u mrežnom (on-line) izdanju, iza navedenih podataka/metapodataka treba dodati i mrežnu adresu (URL) s koje je preuzet. Ako članak ima svoju DOI oznaku (Digital Object Identifier), treba je napisati umjesto URL-a. Nakon URL-a ili DOI oznake treba napisati i datum pristupa članku.
Bilješka:
– Horvatinčić, “Spomenici posvećeni radu”, 155.
– Prelog, “O obilježjima Gamulinova tumačenja”, 194.
– Bjažić Klarin, “CIAM networking”, 41.
– Magaš, Prelog, “George Grosz and Croatian Art”, 5.
Popis literature:
– Horvatinčić, Sanja. “Spomenici posvećeni radu i radničkom pokretu u socijalističkoj Jugoslaviji”. Etnološka tribina 44, br. 37 (2014): 153–168.
– Prelog, Petar. “O obilježjima Gamulinova tumačenja slikarstva Proljetnog salona”. Radovi Instituta za povijest umjetnosti 37 (2013): 193‒198.
– Bjažić Klarin, Tamara. “CIAM networking – Međunarodni kongres moderne arhitekture i hrvatski arhitekti 1950-ih godina = CIAM Networking – International Congress of Modern Architecture and Croatian architects in the 1950s”. Život umjetnosti br. 99 (2016): 40–57.
– Magaš, Lovorka, Prelog, Petar. “George Grosz and Croatian Art between the Two World Wars”. RIHA Journal 0031 (7 Novemeber 2011), urn:nbn:de:101:1-
201112191057.http://www.riha-journal.org/articles/2011/2011-oct-dec/magas-preloggeorge-grosz-and-croatian-art (pristupljeno 23. studenoga 2017.)
Novinski prilozi
U popisu literature obavezno je navesti puni datum novina. Ako novinski članak nije potpisan, bilješka započinje naslovom članka. Ako je potpisan inicijalima ili pseudonimom, umjesto imena i prezimena valja navesti inicijale odnosno pseudonim. Ako su uz to poznati pouzdani podaci o autorstvu, puno ime autora navodi se u uglatoj zagradi. Ako je članak preuzet s interneta, treba napisati i datum pristupa i mrežnu adresu (URL).
Bilješka:
– Matoš, “Futurizam”, 2.
– Čorak, “Bilješka o salonskoj mladosti”.
– Mance, “Zbirni identitet”.
Popis literature:
– Matoš, Antun Gustav. “Futurizam”. Obzor, 23. ožujka 1913., 1–3.
– Čorak, Željka.“Bilješka o salonskoj mladosti”. Telegram, 24. listopada 1969., 17.
– Mance, Ivana. “Zbirni identitet”. Zarez, 29. studenoga 2007. http://www.zarez.hr/clanci/zbirni-identitet (pristupljeno 25. studenoga 2017.).
Doktorski, magistarski, diplomski i završni radovi
Pri navođenju disertacija, magistarskih i diplomskih radova u popisu literature potrebno je navesti vrstu rada, fakultet i sveučilište na kojem je rad obranjen i godinu obrane rada.
Bilješka:
– Maroević, “Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas”, 50.
Popis literature:
– Maroević, Tonko. “Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas”. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1976.
Mrežne stranice i drugi sadržaji s interneta
Za citiranje sadržaja s interneta vrijede ista pravila kao i za tiskane sadržaje, s tim da se u nastavku dodaje datum pristupa sadržaju i internetska adresa. Ako sadržaji na internetu nisu opremljeni detaljnim bibliografskim podacima (poput imena autora, mjesta i datuma objave), treba napisati naslov članka, ime stranice ili institucije koja objavljuje sadržaj, datum pristupa i punu mrežnu adresu.
Bilješka:
– “Kongres povjesničara umjetnosti ove godine na temu institucija”.
– Bošnjak, “Knjiga za često zavirivanje”.
– Šimpraga, “Grad je sinteza”.
Popis literature:
– “Kongres povjesničara umjetnosti ove godine na temu institucija”. Nacional.hr [HINA], 23.
studenoga 2016. http://www.nacional.hr/kongres-povjesnicara-umjetnosti-ove-godine-natemu-institucija/ (pristupljeno 30. studenoga 2017.).
– Bošnjak, Mario. “Knjiga za često zavirivanje”. t-portal, posljednja izmjena 27. prosinca 2012. https://www.tportal.hr/kultura/clanak/knjiga-za-cesto-zavirivanje-20121227 (pristupljeno 29. studenoga 2017.).
– Šimpraga, Saša. “Grad je sinteza”. Razgovor sa Željkom Čorak. Vizkultura, 14. rujna 2017. https://vizkultura.hr/intervju-zeljka-corak/ (pristupljeno 27. studenoga 2017.).
Arhivski i neobjavljeni izvori
U bilješkama se pišu skraćeni oblici države, naziva arhiva, broja arhivskog fonda i naziva arhivskog fonda (povezano crticom), naziv podserije (ako postoji), te naziv ili opis dokumenta i datum nastanka. Može se navesti i broj kutije odnosno sveska, naziv/signatura dokumenta (ako postoji), broj stranice odnosno lista (folije) ako je riječ o sređenom fondu. Korišteni arhivski fondovi navode se na kraju u popisu korištenih izvora prema skraćenom obliku koji se upotrebljavao u bilješkama, nakon čega slijede puni podaci o državi, nazivu arhiva, broju arhivskog fonda i nazivu arhivskog fonda. Kako je karakter arhivske građe raznolik, a i stoga što neki arhivski fondovi mogu biti nepotpuno sređeni, navođenje arhivske građe može biti i drukčije. Autori bi trebali nastojati u bilješkama i popisu izvora napisati podatke koji će na precizan, jednoobrazan i jednostavan način uputiti druge istraživače kako locirati navedeni dokument.
Bilješka:
– HR-HDA-1979-HDLU, kut. 30, Stenografski zapisnik skupštine, 11. svibnja 1973., 15.
– SR-AJ-644-SULUJ, kut. 2, “Izvještaj o stanju Saveza i radu izvršnog odbora u periodu između IV. i V. kongresa”, 1–2.
– IPU-ADO-AP, fasc. AP-OK-244, Vila Pflüger, Gornje Prekrižje 21, Zagreb, arhitektonski nacrti.
Popis izvora:
– HR-HDA-1979-HDLU: Hrvatska, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, fond 1979, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.
– SR-AJ-644-SULUJ: Srbija, Arhiv Jugoslavije, Beograd, fond 644, Savez udruženja likovnih umjetnika Jugoslavije.
– IPU-ADO-AP: Institut za povijest umjetnosti, Arhiv Stjepan Planić (na pohrani).
Ostale napomene
Ako knjiga, novine ili neka druga vrsta građe nema naznaku mjesta i/ili godine izdanja, u popisu literature pišu se latinske kratice s. l. (sine loco, “bez naznake mjesta”) i s. a. (sine anno, “bez naznake godine”), pri čemu se u uglatoj zagradi mogu dodati podaci ako su poznati iz nekoga drugog izvora.
Ako nema naznake izdavača, to ne treba posebno naglašavati. Dodatne informacije o izdanju pišu se na kraju u uglatoj zagradi.
Primjeri:
Šen, Edo. Arhitekt Viktor Kovačić. Mapa-monografija. Zagreb: Tipografija, 1927. [separat]. Barr, Jr.,Alfred H. Cubism and Abstract Art / Alfred H. Barr, Jr.Cambridge, Mass.: Belknap Press of Harvard University Press, 1986. [1936., reprint].
Za više informacije preuzmite dokument: https://hrcak.srce.hr/upute/upute_reference_Zivot_umjetnosti.pdf!
