• Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
Kišobran
Nema rezultata
Pregled svih rezultata

Kako citirati literaturu?

Donosimo vam smjernice za citiranje literature!

Tihana Lukić od Tihana Lukić
8. studenoga 2022.
u Sveučilište
Kako citirati literaturu?

Prošlo je mjesec dana od početka nove akademske godine, a s njom nam dolaze i seminarski radovi. Upravo vam zato donosimo smjernice za citiranje literature kako bi vam pisanje seminara bilo što lakše.

Smjernice su objavljene na platformi Hrčak, napisao ih je časopis ŽIVOT UMJETNOSTI – časopis za suvremena likovna zbivanja. 

Općenite upute:

– Oznaka bilješke stavlja se u tekstu iza interpunkcijskog znaka.
– U bilješkama se pojedine stavke odvajaju zarezom. U popisu literature pojedine se stavke odvajaju točkom.
– Kratica Isto piše se u kurzivu i upotrebljava kada se u bilješci navodi isto djelo kao i u  neposredno prethodnoj, pod uvjetom da je to jedino navedeno djelo u prethodnoj bilješci.
– Ako se navodi djelo jednoga, dvoje ili troje autora, u bilješkama se pišu prezimena svih autora. Ako je knjigu napisalo četvero ili više autora, u bilješkama se piše samo prvi autor i latinska kratica et al. (et alii, “i drugi”), a u popisu literature svi autori odvojeni zarezom.
– Ako je djelo izdalo više izdavača, u popisu literature odvajaju se dugom crticom (–). Ako se razlikuju, mjesta izdanja vežu se uz izdavača na kojeg se odnose.
– Ako knjiga nije autorsko nego uredničko djelo, umjesto imena autora piše se ime urednika ili priređivača, a u popisu literature nakon imena dodaje se kratica ur. ili prir.
– Pri citiranju knjiga objavljenih u više oblika (tiskani/elektronički) uvijek treba navoditi onu verziju koja je korištena.
– Za knjige objavljene u elektroničkom obliku na internetu vrijede ista pravila kao i za tiskane sadržaje, pri čemu se u nastavku dodaju datum pristupa sadržaju i internetska adresa.
– U popisu objavljenih izvora i literature na kraju članka korištena građa navodi se abecednim redom po prezimenima autora i abecednim redom naslova za radove istog autora. Ako korišteno djelo nema autora/urednika/priređivača, slaže se abecednim redom prema naslovu.
– Radovi na stranim jezicima i drugim pismima pišu se u originalnom obliku (uključujući i metapodatke), a u popisu literature slažu se abecednim redom zajedno s radovima na hrvatskome i latinici. Ukoliko je posrijedi drugo pismo, poželjno je u uglatoj zagraditi dodati i transliterirani naslov. Ako je potrebno neko pojašnjenje o izdanju, mjestu, godini itd., u popisu literature također ga se navesti u uglatoj zagradi.
– Popise izvora i literature valja navoditi posebno. Preporučujemo da se odvojeno navedu neobjavljeni i objavljeni izvori, a zatim popis literature, no autori detaljniju podjelu mogu urediti u ovisnosti o tome na čemu temelje članak.

 

Primjeri prema navedenim uputama: 

Knjige

Bilješke:
– Čorak, U funkciji znaka, 32.
– Kraševac, Prelog, Kolešnik, Akademija likovnih umjetnosti, 43.
– Marković, Šibenik u doba modernizacije, 28.
– Kolešnik, Umjetničko djelo kao društvena činjenica, 56.
– Kolešnik, Prelog, Moderna umjetnost u Hrvatskoj, 96.

Popis literature:
– Čorak, Željka. U funkciji znaka: Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata. Zagreb: Centar za povijesne znanosti, Odjel za povijest umjetnosti – Društvo povjesničara umjetnosti, 1981.
– Kraševac, Irena, Prelog, Petar, Kolešnik, Ljiljana. Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu i hrvatsko slikarstvo = Die Akademie der Bildenden Künste in München und die kroatische Malerei. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2008.
– Marković, Jagoda. Šibenik u doba modernizacije. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti – Šibenik: Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 2009.
– Kolešnik, Ljiljana, prir. Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2005.
– Kolešnik, Ljiljana, Prelog, Petar, ur. Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898. – 1975. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2012.    https://www.ipu.hr/content/knjige/IPU_Modernaumjetnost-u-Hrvatskoj_ISBN-978-953-6106-93-6.pdf (pristupljeno 25. studenoga 2017.).

Prevedena knjiga

Bilješka:
– Eco, Umjetnost i ljepota, 50.
– Piotrowski, Avangarda u sjeni Jalte, 34.

Popis literature:
– Eco, Umberto. Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici. Prijevod: Željka Čorak. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2007. [1987.].
– Piotrowski, Piotr. Avangarda u sjeni Jalte: umjetnost Srednjoistočne Europe u razdoblju 1945.–1989. Prijevod: Barbara Kryżan-Stanojević. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2013. [2009.].

U uglatoj zagradi treba navesti godinu prvog, odnosno originalnog izdanja.

Poglavlja u knjigama i članci u zbornicima radova

Bilješka:
– Križić Roban, “Obilježja modernosti na području arhitektureˮ, 60.
– Kolešnik, “Potreba revizije dominantne slikeˮ, 303.
– Prelog, “Sakralno slikarstvo 20. stoljećaˮ, 58.
– Bjažić Klarin, “Le Corbusier s’il vous plaît? – Oui, mais… Inter-war Architecture Between
Zagreb and Parisˮ, 130.

Popis literature:
– Križić Roban, Sandra. “Obilježja modernosti na području arhitekture, urbanizma i unutrašnjeg uređenja nakon Drugoga svjetskog rataˮ, 55–126. U: Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika 1950.–1974., katalog izložbe, ur. Ljiljana Kolešnik. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti – Muzej suvremene umjetnosti.
– Kolešnik, Ljiljana. “Potreba revizije dominantne slike povijesti europske moderne umjetnosti i prijedlog ‘horizontalne povijesti umjetnosti’ Piotra Piotrowskog”, 301–306. U: Zbornik III. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (Zagreb, 25.‒27. studenoga 2010.), ur. Andrej Žmegač. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2012.
– Prelog, Petar. “Sakralno slikarstvo 20. stoljećaˮ, 58–59. U: Krapinsko-zagorska županija: sakralna arhitektura s inventarom, feudalna arhitektura, spomen-obilježja, ur. Ivanka Reberski. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 208.
– Bjažić Klarin, Tamara. “Le Corbusier s’il vous plaît? – Oui, mais… Inter-war Architecture Between Zagreb and Parisˮ, 124–143. U: French Artistic Culture and Central-East European Modern Art, ur. Ljiljana Kolešnik, Tamara Bjažić-Klarin. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2017.

Na isti način citiraju se i enciklopedijski članci.

 

Članci u časopisima

U popisu literature uz Naziv časopisa piše se godište/volumen s (godinom izdanja) te broj sveska ako se objavljuje više od jednoga godišnje. U popisu literature piše se raspon stranica čitavog priloga. Ako je članak preuzet iz časopisa koji izlazi u mrežnom (on-line) izdanju, iza navedenih podataka/metapodataka treba dodati i mrežnu adresu (URL) s koje je preuzet. Ako članak ima svoju DOI oznaku (Digital Object Identifier), treba je napisati umjesto URL-a. Nakon URL-a ili DOI oznake treba napisati i datum pristupa članku.

Bilješka:
– Horvatinčić, “Spomenici posvećeni radu”, 155.
– Prelog, “O obilježjima Gamulinova tumačenja”, 194.
– Bjažić Klarin, “CIAM networking”, 41.
– Magaš, Prelog, “George Grosz and Croatian Art”, 5.

Popis literature:
– Horvatinčić, Sanja. “Spomenici posvećeni radu i radničkom pokretu u socijalističkoj Jugoslaviji”. Etnološka tribina 44, br. 37 (2014): 153–168.
– Prelog, Petar. “O obilježjima Gamulinova tumačenja slikarstva Proljetnog salona”. Radovi Instituta za povijest umjetnosti 37 (2013): 193‒198.
– Bjažić Klarin, Tamara. “CIAM networking – Međunarodni kongres moderne arhitekture i hrvatski arhitekti 1950-ih godina = CIAM Networking – International Congress of Modern Architecture and Croatian architects in the 1950s”. Život umjetnosti br. 99 (2016): 40–57.
– Magaš, Lovorka, Prelog, Petar. “George Grosz and Croatian Art between the Two World Wars”. RIHA Journal 0031 (7 Novemeber 2011), urn:nbn:de:101:1-
201112191057.http://www.riha-journal.org/articles/2011/2011-oct-dec/magas-preloggeorge-grosz-and-croatian-art (pristupljeno 23. studenoga 2017.)

 

Novinski prilozi

U popisu literature obavezno je navesti puni datum novina. Ako novinski članak nije potpisan, bilješka započinje naslovom članka. Ako je potpisan inicijalima ili pseudonimom, umjesto imena i prezimena valja navesti inicijale odnosno pseudonim. Ako su uz to poznati pouzdani podaci o autorstvu, puno ime autora navodi se u uglatoj zagradi. Ako je članak preuzet s interneta, treba napisati i datum pristupa i mrežnu adresu (URL).

Bilješka:
– Matoš, “Futurizam”, 2.
– Čorak, “Bilješka o salonskoj mladosti”.
– Mance, “Zbirni identitet”.

Popis literature:
– Matoš, Antun Gustav. “Futurizam”. Obzor, 23. ožujka 1913., 1–3.
– Čorak, Željka.“Bilješka o salonskoj mladosti”. Telegram, 24. listopada 1969., 17.
– Mance, Ivana. “Zbirni identitet”. Zarez, 29. studenoga 2007. http://www.zarez.hr/clanci/zbirni-identitet (pristupljeno 25. studenoga 2017.).

Doktorski, magistarski, diplomski i završni radovi

Pri navođenju disertacija, magistarskih i diplomskih radova u popisu literature potrebno je navesti vrstu rada, fakultet i sveučilište na kojem je rad obranjen i godinu obrane rada.

Bilješka:
– Maroević, “Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas”, 50.

Popis literature:
– Maroević, Tonko. “Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas”. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1976.

Mrežne stranice i drugi sadržaji s interneta

Za citiranje sadržaja s interneta vrijede ista pravila kao i za tiskane sadržaje, s tim da se u nastavku dodaje datum pristupa sadržaju i internetska adresa. Ako sadržaji na internetu nisu opremljeni detaljnim bibliografskim podacima (poput imena autora, mjesta i datuma objave), treba napisati naslov članka, ime stranice ili institucije koja objavljuje sadržaj, datum pristupa i punu mrežnu adresu.

Bilješka:
– “Kongres povjesničara umjetnosti ove godine na temu institucija”.
– Bošnjak, “Knjiga za često zavirivanje”.
– Šimpraga, “Grad je sinteza”.

Popis literature:
– “Kongres povjesničara umjetnosti ove godine na temu institucija”. Nacional.hr [HINA], 23.
studenoga 2016. http://www.nacional.hr/kongres-povjesnicara-umjetnosti-ove-godine-natemu-institucija/ (pristupljeno 30. studenoga 2017.).
– Bošnjak, Mario. “Knjiga za često zavirivanje”. t-portal, posljednja izmjena 27. prosinca 2012. https://www.tportal.hr/kultura/clanak/knjiga-za-cesto-zavirivanje-20121227 (pristupljeno 29. studenoga 2017.).
– Šimpraga, Saša. “Grad je sinteza”. Razgovor sa Željkom Čorak. Vizkultura, 14. rujna 2017. https://vizkultura.hr/intervju-zeljka-corak/ (pristupljeno 27. studenoga 2017.).

Arhivski i neobjavljeni izvori

U bilješkama se pišu skraćeni oblici države, naziva arhiva, broja arhivskog fonda i naziva arhivskog fonda (povezano crticom), naziv podserije (ako postoji), te naziv ili opis dokumenta i datum nastanka. Može se navesti i broj kutije odnosno sveska, naziv/signatura dokumenta (ako postoji), broj stranice odnosno lista (folije) ako je riječ o sređenom fondu. Korišteni arhivski fondovi navode se na kraju u popisu korištenih izvora prema skraćenom obliku koji se upotrebljavao u bilješkama, nakon čega slijede puni podaci o državi, nazivu arhiva, broju arhivskog fonda i nazivu arhivskog fonda. Kako je karakter arhivske građe raznolik, a i stoga što neki arhivski fondovi mogu biti nepotpuno sređeni, navođenje arhivske građe može biti i drukčije. Autori bi trebali nastojati u bilješkama i popisu izvora napisati podatke koji će na precizan, jednoobrazan i jednostavan način uputiti druge istraživače kako locirati navedeni dokument.

Bilješka:
– HR-HDA-1979-HDLU, kut. 30, Stenografski zapisnik skupštine, 11. svibnja 1973., 15.
– SR-AJ-644-SULUJ, kut. 2, “Izvještaj o stanju Saveza i radu izvršnog odbora u periodu između IV. i V. kongresa”, 1–2.
– IPU-ADO-AP, fasc. AP-OK-244, Vila Pflüger, Gornje Prekrižje 21, Zagreb, arhitektonski nacrti.

Popis izvora:
– HR-HDA-1979-HDLU: Hrvatska, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, fond 1979, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.
– SR-AJ-644-SULUJ: Srbija, Arhiv Jugoslavije, Beograd, fond 644, Savez udruženja likovnih umjetnika Jugoslavije.
– IPU-ADO-AP: Institut za povijest umjetnosti, Arhiv Stjepan Planić (na pohrani).

Ostale napomene
Ako knjiga, novine ili neka druga vrsta građe nema naznaku mjesta i/ili godine izdanja, u popisu literature pišu se latinske kratice s. l. (sine loco, “bez naznake mjesta”) i s. a. (sine anno, “bez naznake godine”), pri čemu se u uglatoj zagradi mogu dodati podaci ako su poznati iz nekoga drugog izvora.
Ako nema naznake izdavača, to ne treba posebno naglašavati. Dodatne informacije o izdanju pišu se na kraju u uglatoj zagradi.

Primjeri:
Šen, Edo. Arhitekt Viktor Kovačić. Mapa-monografija. Zagreb: Tipografija, 1927. [separat]. Barr, Jr.,Alfred H. Cubism and Abstract Art / Alfred H. Barr, Jr.Cambridge, Mass.: Belknap Press of Harvard University Press, 1986. [1936., reprint].

 

Za više informacije preuzmite dokument: https://hrcak.srce.hr/upute/upute_reference_Zivot_umjetnosti.pdf!

Poveznice: citiranjecitiranje literatureispravno citiranjeliteraturaobavezeseminariseminarski radoviStudenti

Vezani članci

Sveučilište

Gdje je nestao Student Day Festival?

29. svibnja 2025.
UNIFEST 2025. – okupio više od 4200 mladih
Sveučilište

UNIFEST 2025. – okupio više od 4200 mladih

22. svibnja 2025.
Izabrano novo predsjedništvo SZSUR-a
Sveučilište

Izabrano novo predsjedništvo SZSUR-a

7. svibnja 2025.
Održana promocija knjige “Rušenje prepreka: stvaranje uključivih turističkih destinacija”
Sveučilište

Održana promocija knjige “Rušenje prepreka: stvaranje uključivih turističkih destinacija”

29. travnja 2025.
Međunarodni umjetničko-znanstveni skup „Društveno korisno učenje (DKU): Umjetnost i društvena povezanost“ 
Sveučilište

Međunarodni umjetničko-znanstveni skup „Društveno korisno učenje (DKU): Umjetnost i društvena povezanost“ 

28. travnja 2025.
Školarine rastu: Novi iznosi na Sveučilištu u Rijeci
Sveučilište

Školarine rastu: Novi iznosi na Sveučilištu u Rijeci

26. travnja 2025.
Slijedeći članak
Kupuj pametno, misli na okoliš

Kupuj pametno, misli na okoliš

Trending

  • Gdje je nestao Student Day Festival?

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • VELIKA galerija fotografija Riječkog karnevala – grupa Kampus

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Obilježeno srce – serija koju želite pogledati

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Koja je razlika između Arktika i Antarktike?

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0

Radio Sova realiziran uz pomoć

Kišobran

Arhiva

Kontakt

  • Impressum
  • Budi dio Kišobran tima
  • Ul. Radmile Matejčić 2
  • info@kisobran.uniri.hr

Linkovi

  • Sveučilište u Rijeci
  • SZSUR
  • Student servis
  • Studentski kulturni centar Rijeka
  • Prijava na portal

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
  • Budi dio Kišobran tima
  • Impressum

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

Dobro došli nazad!

Prijavite se na vaš račun

Zaboravljena lozinka?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Prijava
Ova stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove stranice pristajete na korištenje kolačića. Privacy and Cookie Policy.