Živa knjižnica oblik je kulturnog događaja koji se sastoji od skupine ljudi koji predstavljaju knjige. Svaka “knjiga” predstavlja osobu koja ima svoju priču i iskustvo na neku temu. Teme su često smatrane taboo i kontroverzne u društvu. Čitatelji, ili posjetitelji, mogu posuditi živu knjigu na ograničeno vrijeme, obično 20-30 minuta, kako bi razgovarali i postavljali pitanja o životu osobe.
Počeci
Ova ideja razvijena je u Kopenhagenu na danskom Roskilde Festivalu 2000. godine. Stvorena je kao inicijativa mladih aktivista za kulturu. Ideja se brzo proširila na cijelu Europu i svijet (uključujući i Hrvatsku). Od tada je postala popularan način promicanja dijaloga, razumijevanja i tolerancije jer je njezin originalna svrha bila borba protiv predrasuda i diskriminacije.
Prva trajna postaja žive knjižnice uspostavljena je u gradu Lismore, u Australiji 2006. godine.
U Rijeci živu knjižnicu za javnost i srednje škole provodi udruga PaRiter.
Prednosti
Cilj žive knjižnice jest pružiti ljudima priliku da razgovaraju s ljudima koje možda nikada ne bi upoznali i čuju njihove priče iz prve ruke. Na taj način, živa knjižnica pomaže u uklanjanju stereotipa i predrasuda.
Kad posjetitelj posudi živu knjigu, dobiva priliku da sluša priče i doživljaje iz prve ruke te da postavlja pitanja. Ideja iza koncepta žive knjižnice jest humaniziranje marginaliziranih osoba i identiteta. Tako živa knjižnica promovira razumijevanje i toleranciju prema različitim kulturama, religijama, rodnim identitetima, seksualnim orijentacijama itd.
Izvori:
https://www.upworthy.com/check-out-a-human-library-where-you-borrow-people-instead-of-books
https://www.bbc.com/news/av/world-asia-37833302
Fotografija je preuzeta sa stranice Pexels.
