Modna industrija danas se uglavnom temelji na poslovnome modelu takozvane brze mode (eng. izraz fast fashion) čiji proces podrazumijeva kopiranje trenutnih modnih trendova i dizajna visoke mode, a uključuje njihovu masovnu proizvodnju po niskoj cijeni bez pretjerane brige za okoliš, kao i što bržu isporuku na police maloprodajnih trgovina dok je potražnja za njima najveća.
Kao temeljni problem ovakve proizvodnje ističe se pritisak za smanjenjem troškova te ubrzanjem samog procesa proizvodnje što znači kako će se u postupku ignorirati štetni utjecaji koje on ima na okoliš. Negativan utjecaj brze mode može se prepoznati u korištenju jeftinih, toksičnih boja, kao i umjetnih te teško razgradivih materijala prilikom proizvodnje odjevnih predmeta. Osim toga, valja spomenuti moguće nepravilnosti koje se očituju u nepoštivanju temeljnih ljudskih prava djelatnika koji sudjeluju u takvim vrstama proizvodnje, pri čemu je kao primjer moguće navesti tragediju urušavanja tvornice Rana Plaza 2013. godine u Bangladešu u kojoj je smrtno stradalo čak više od 1100 ljudi.
Kao opreka terminu te konceptu brze mode, posljednjih se nekoliko godina razvija koncept održive ili spore mode (eng. slow fashion). On uključuje pristup prema kojemu kao potrošači prilikom kupnje i odabira predmeta koje ćemo nositi, pažljivo promišljamo o procesima i resursima potrebnima za njihovu izradu. Za razliku od brze mode, spora moda orijentira se na bezvremenske te visokokvalitetne dizajne i materijale, umjesto na one koji su nastali kao produkt prolaznih trendova i koji su nakon tek nekoliko nošenja namijenjeni za odlagalište otpada.
Spominjanje karakteristika kao što su visokokvalitetni dizajn i materijal ne podrazumijeva nužno činjenicu kako su oni odjevni predmeti koji ih sadrže ujedno skupi. Dapače, podržavanje koncepta spore mode uključuje postupno smanjenje ili prestanak kupnje odjevnih predmeta koji su proizvedeni u sklopu trenda brze mode te ulaganje u kvalitetnije, etički izrađene predmete. Također podrazumijeva učenje osnovnih vještina popravaka i održavanja odjeće, ali i potiče kupovanje u second hand trgovinama, odnosno u trgovinama rabljene odjeće.
Neosporivo je kako trgovine rabljene odjeće ili čak vintage trgovine posljednjih nekoliko godina privlače sve veću pažnju potrošača. Tome svjedoče brojne medijske reportaže, ali i privatne osobe koje svojim sadržajem stvaraju utjecaj putem različitih društvenih mreža. No, unatoč popularnosti koju s vremenom stječe, velik je dio ljudi još uvijek skeptičan prema kupovini u second hand trgovinama ili pak imaju različite predrasude o istoj zbog čega u nastavku donosimo nekoliko razloga zašto biste i vi idući puta trebali svratiti u jednu.
OČUVANJE I BRIGA ZA OKOLIŠ
Odmah nakon naftne industrije, modna industrija trenutno je drugi najveći zagađivač okoliša na svijetu što, kada bolje razmislite, zvuči uistinu zastrašujuće kao i činjenica da je za izradu jedne obične pamučne majice potrebno čak 2700 litara vode. Osim toga, u brzoj modi vrlo su popularni sintetički i nerazgradivi materijali poput najlona i poliestera, kao i kultura bacanja predmeta nakon vrlo kratkog razdoblja korištenja. Prema nekim istraživanjima zbog brze mode, svake godine u oceanu završi oko 50 milijuna tona nerazgradivih, plastičnih mikrotkanina što je ekvivalentno tome da u ocean bacite 50 milijardi plastičnih boca. Razmislite, želite li uistinu biti dio toga?
S druge strane, kupovanje već rabljene odjeće značajno smanjuje ugljični, otpadni i vodeni otisak za 82 % zbog čega je upravo ono jedno od najučinkovitijih načina održivosti te podržavanja koncepta kružne mode.
RECIKLIRANJE MODNIH TRENDOVA
Kupovanje već rabljene odjeće ne znači nužno napuštanje aktualne ili trendovske mode. Opće je poznato kako je velika većina novih modnih trendova samo reciklirana ili nadograđena verzija onih iz prošlih desetljeća. Razumijete li sada zašto se danas ponovno nose trapez i cargo hlače, korzeti i traperice mom kroja?
KVALITETA, UNIKATNOST I RAZVIJANJE OSOBNOG STILA
Sva odjeća koja se proizvodila do prije nekoliko desetljeća bila je stvorena s namjerom da bude što dugotrajnija i izdržljivija što je uvelike razlikuje od one koja se proizvodi danas. S obzirom na brzinu mijenjanja trendova, moguće je primijetiti kako suvremeni proizvođači sve manje pažnje posvećuju kvaliteti svojih proizvoda, a činjenica je kako unatoč tome što je odjeća koju možemo pronaći u second hand trgovinama starija, češće puno kvalitetnija te s duljim vijekom trajanja. Također, svaka osoba ima svoj vlastiti individualni stil koji se neprestano razvija ili mijenja. Stil vašeg odijevanja samo je jedan od oblika vašeg samoizražavanja. Kupovanje u trgovinama rabljenom odjećom omogućava vam da umjesto onog što vam se konstantno servira kao nešto što vam se mora svidjeti, shvatite i istražite ono što vam se zapravo sviđa – vama kao individui, a ne kao dijelu mase.
Nakon odabira odjevnog predmeta u second hand trgovini, možete barem biti sigurni kako na ulici nećete vidjeti svog klona.
UŠTEDA
Treba li uopće spominjati činjenicu kako ćete kupovinom u trgovinama rabljenom odjećom značajno uštedjeti? Da, to vrijedi čak i ako naletite na neke poznate modne brendove ili marke. Također, u nekim trgovinama rabljenom odjećom moguće je ponekad pronaći u potpunosti nove stvari s maloprodajnom etiketom, ali po puno nižoj cijeni od one prodajne.
SVAKI PREDMET VEĆ IMA POVIJEST
Svaki predmet koji kupite iz druge ruke već ima svoju povijest, a upravo vi možete biti njezin novi nastavak. Zamislite ga kao poveznicu između sjećanja koja ćete tek stvoriti i onih koja je već stvorio netko drugi. Može li to biti nešto univerzalno, što nas kao ljude povezuje?
ODJEĆE IMA I VIŠE NEGO DOVOLJNO
Procjenjuje se kako svake godine više od 92 milijuna tona odjeće završi na odlagalištima, dok se godišnje proizvede do 100 milijardi odjevnih predmeta. Samo 20 % tekstila sakuplja se za ponovnu upotrebu ili recikliranje na globalnoj razini.
GDJE KUPOVATI U RIJECI?
Dakle, moguće je zaključiti kako uistinu nema potrebe za kupovanjem nove odjeće kada je već toliko nje proizvedeno te je u opasnosti od zaborava i odbacivanja. Kako biste podržali sporu ili održivu modu, drugi puta kada budete u potrazi za novom majicom ili trapericama, umjesto u maloprodajne popularne trgovine na Korzu ili trgovačkim centrima, možete svratiti u vaše lokalne second hand trgovine. Uz malo pretraživanja, shvatit ćete da ih u Rijeci ima dovoljno. Textile House trgovine u Ulici Alessandra Manzonija (u Robnoj kući Korzo) te na Trgu Ivana Koblera svakako su naša preporuka jer osim bogatog izbora odjevnih predmeta, stilova i brendova, kao i dnevnih nadopuna robe, od dana dolaska nove kolekcije što je uglavnom jednom mjesečno, cijene padaju stoga ponekad vrlo kvalitetne i zanimljive komade možete kupiti za svega dva eura. Zvuči kao dobra ponuda za nas i okoliš, zar ne?
