“Za Europu rodne ravnopravnosti” – tema je druge konferencije Women’s Weekend, održane na novoj lokaciji, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti.
Intrigantne rasprave i inspiracije za promicanje jednakosti samo su početak nezaobilaznog vikenda.
Na panelu je sudjelovala rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija koja se osvrnula na položaj žena danas.
“Svakim danom, na području Europske unije, broj zlostavljanih žena neumoljivo raste. To potvrđuje činjenica da čak 82% žena koje su bile žrtve nasilja nikada ga nisu prijavile. Stoga, da je put prema rodnoj ravnopravnosti prožet nizom izazva i prepreka. Postoje otpori i naravno, skrivene predrasude prema ženama. Prepreke postoje s narastajućim pokretima za muška prava koji osporavaju ravnopravnost žena te na neki način osporavaju i njihovu participaciju u javnom životu, stoga su te predrasude i stereotipi još uvijek snažni. Nemojmo se zavaravati da se tu radi samo o nekakvim skrivenim, povremenim i individualnim incidentima” istaknula je rektorica naglasivši da društvo još uvijek ima imaginarni kolektiv u kojem žena nije potpuno ravnopravna sudionica.
Naglasila je i važnost obrazovanja na putu prema rodnoj ravnopravnosti. “Zašto žene imaju manje plaće? Zašto ih se osporava? Što im donosi borba? Uzrok svih pitanja reflektira se na obrazovanje. Obrazovanje koje istinski educira o ljudskim pravima, vrijednostima i slobodi. Kao takvo, obrazovanje može biti jedini ključni element pri suzbijanju predrasuda”, izjavila je rektorica.
Muškarci kreću desno, a žene lijevo
Promatrajući generacijski položaj žena, primjećuje se značajan napredak. No, otvara se i pitanje “jesu li te promjene trajne?”
“Bili smo uvjereni da je puno učinjeno i da se krećemo, ali to je bilo nedovoljno brzo. Sada se pokazuje da postoje trendovi u svijetu i neke studije koje, nažalost, dokazuju da muškarci kreću desno, a žene lijevo. Više je to pitanje između zaštite ljudskih prava, kultiviranja humanosti, tolerancije i uvažavanja ranjivijih skupina. Čini se da frustracije kriza, načinom života, nejednakostima, dovode do situacija u kojima se ljudi radikaliziraju. No, radikaliziraju se u pogrešnom smjeru, misleći da će njihova dobrobit biti osigurana tako da ženama uskrate prava participacije u javnom životu”, zaključila je rektorica.
Mediji kao sedma sila
O položaju teme rodne ravnopravnosti kroz medijsku sferu dotaknula se sveučilišna profesorica Brigita Miloš. “Mediji kao zrcalo stvarnosti, u cijelom procesu imaju znatnu ulogu. Jednu od njih čine novinari i novinarke, kao utjecajni društveni faktori, istaknula je Miloš. Stoga, važnost je potrebno pridodati i medijskim izvještajima, kao i širenju dezinformacija. Toga ima na svim portalima, u bilo kojim dnevnim novinama. Treba postepeno, ali sustavno raditi na tome da takvih stvari ima sve manje. Naravno, da bi prije svega trebala biti i pojačana i intenzivirana sama edukacija, novinara i novinarki. Ljudi koji se bave tim poslom imaju jednaku važnost, kao i edukacija publike”, naglasila je Miloš.
„Ne zovu se oni zabadava silom.“
Moć medija je, kako kaže, ogromna, što se dokazuje kroz svaki novinarski rad, kako u pozitivnom, tako i u negativnom kontekstu. No, da bi se dezinformacije, stereotipi, ali i pristranosti umanjile, portal Libela ponovno preuzima važnu ulogu kao fact-checkera na temu rodne ravnopravnosti, nadodala je Miloš.
