Koliko ste puta čuli frazu: “Danas je Svjetski dan…”? Vjerojatno ste prvo pomislili: “Još jedan?”. Od Svjetskog dana kravate do dana probave i špageta, čini se da smo dosegnuli vrhunac apsurda. Svaki dan postao je neka globalna proslava — šteta što nitko nema vremena to obilježiti jer studiramo, osim ako nije baš Svjetski dan studenata.
Ujedinjeni narodi, kao najveća organizacija koja ima službene predstavnike većine zemalja svijeta, imaju listu svjetskih i međunarodnih dana koja ima najviše smisla, ali svejedno nije savršena. Ima dana koje vrijedi istaknuti, kao što su Svjetski dan edukacije ili Svjetski dan čiste energije. Ali postoje i manje adekvatni dani, kao što su Svjetski dan morske trave ili Međunarodni dan krumpira. Čini se da su povrće i alge bolje organizirani od nekih država.
Bitno je znati i razliku između svjetskih i međunarodnih dana. Međunarodni dani su dani koje obično proglašava UN kako bi se podigla svijest o određenim pitanjima ili temama (npr. Međunarodni dan žena, 8. ožujka). Svjetski dani, iako slični, mogu biti inicirani od strane različitih organizacija i nisu uvijek povezani s UN-om (npr. Svjetski dan zaštite okoliša, 5. lipnja). Ključna razlika je u podrijetlu (UN naspram drugih inicijativa) i obuhvatu tema. Obje kategorije imaju cilj podizanja svijesti o globalnim pitanjima.
Svjetski dani često nastaju spontano, vjerojatno na nekom sastanku gdje netko kaže: “A što da danas bude Svjetski dan… nečega?” Rezultat? Među važnim temama poput ljudskih prava i okoliša nađu se i teme poput Svjetskog dana paštete.
Stoga predlažem nešto radikalno: Svjetski dan NE obilježavanja svjetskih dana. Datum? 6. rujna. Kako ga proslaviti? Jednostavno — pretvarajte se da je normalan dan.
