Danas je održan jednodnevni štrajk u obrazovnom sektoru Hrvatske, a u njemu sudjeluju Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske te Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.
Zašto štrajk?
“Zašto štrajk?” – pitanje je koje se posljednjih dana često postavlja. Učenici će danas sjediti u učionicama, ali ovoga puta bez profesora. No, što se zapravo krije iza vrata učionica?
Najveće nezadovoljstvo, koje su sindikati naveli, kao ključni razlog štrajka, odnosi se na neadekvatan rast plaća u obrazovnom sektoru.
Unatoč tome što su plaće zaposlenika u obrazovanju od 2016. godine porasle između 80 i 100 posto, novi sustav plaća, uveden u ožujku 2024., nije donio željene promjene. Umjesto da osigura načelo “jednake plaće za jednak rad”, reforma je stvorila dodatna neslaganja. Hibridni koeficijenti, koji su trebali izjednačiti primanja, nisu ujednačili sustav, već su, prema sindikatima, ostavili niz nesređenih problema. To je dovelo do još većeg nezadovoljstva među zaposlenicima, koji smatraju da su i dalje financijski zakinuti u odnosu na druge javne službe.
Što traže sindikati?
Sindikati su Vladi uputili pet ključnih zahtjeva:
- Povećanje osnovice plaće za 10% – Traže jednokratno povećanje osnovice plaće za 10%, jer smatraju da predloženi rast od 3% u veljači i dodatnih 3% u rujnu nije dovoljan.
- Prilagodba koeficijenata – Sindikati tvrde da trenutni sustav obračuna plaća ne odražava stvarnu složenost posla nastavnika i traže izmjene kako bi se plaće pravednije raspodijelile.
- Privremeni dodatak dok se ne provede reforma – Predlažu uvođenje privremenog dodatka na plaću, dok se ne promijeni sustav koeficijenata.
- Odgoda modularne nastave – Smatraju da škole nisu spremne za ovu reformu i zahtijevaju odgodu njezina uvođenja za godinu dana kako bi se sustav bolje pripremio.
- Nova sistematizacija radnih mjesta – Traže jasnije definiranje uloga i radnih mjesta u znanosti i visokom obrazovanju, kako bi zaposlenici imali bolje uvjete rada i pravedniju valorizaciju svog posla.
Ministar Fuchs: “Nema osobnih utjecaja”
O aktualnom štrajku i sustavu koeficijenata oglasio se i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, koji je za medije izjavio:
“Sustav koeficijenata nije radio ni jedan ministar osobno, već tim stručnjaka koje je angažirala Svjetska banka i drugi izvori, uključujući Europsku komisiju. Upravo kako bi se izbjegao bilo kakav osobni utjecaj, tim je dugo analizirao opseg posla, odgovornost i stručnu spremu zaposlenika te na temelju toga izradio shemu koeficijenata u javnim i državnim službama.”
Sindikalisti, međutim, tvrde suprotno – smatraju da novi model nije riješio ključne probleme, već ih je samo produbio.
Što kaže Vlada?
Jednodnevni štrajk = neplaćeni radni dan. Odluka je to Vlade, koja smatra da nema opravdanja za štrajk s obzirom na dosadašnja povećanja plaća.
No, osim što postoji sukob između Vlade i nastavnika, podjele su vidljive i unutar samog obrazovnog sustava. Naime, nisu se svi nastavnici odazvali štrajku.
Koliki je odaziv na štrajk?
Prema trenutnim podacima, u štrajku sudjeluje:
- Gotovo 1.000 osnovnih i srednjih škola te većina fakulteta.
- 94% zaposlenika osnovnih škola gdje djeluje Sindikat Preporod.
- 95% nastavnika srednjih škola članova Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
- Veliki broj zaposlenika visokih učilišta i znanstvenih institucija
Moraju li učenici u školu i što slijedi dalje?
Na žalost učenika, odgovor je da. Pravo na obrazovanje je zakonski zajamčeno, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih jasno je poručilo da je štrajk i dalje redovan nastavni dan. Škole su obvezne organizirati nastavu, u skladu s mogućnostima.
I dok učenici sjede u klupama, s profesorima ili bez njih, ostaje pitanje što dalje? Štrajk je poslao jasnu poruku, ali hoće li Vlada uvažiti zahtjeve sindikata?
A u videu pogledajte što studenti kažu na štrajk:
@kisobran.uniri Podržavate li štrajk? Modularna nastava je suvremeni pristup obrazovanju koji zamjenjuje klasične predmete tematskim modulima. Omogućuje fleksibilnije učenje, povezivanje teorije s praksom i prilagodbu tržištu rada. Svaki modul nosi određeni broj bodova, a učenici ih skupljaju kako bi uspješno završili razred
