U sklopu Rijeke psihologije, godišnje humanitarne manifestacije koja se održava u veljači s ciljem popularizacije psihologije, održana su brojna online predavanja. Ove je godine Rijeka psihologije prikupljala novac za Društvo psihologa Sisačko-moslavačke županije, potaknuta izvanrednom situacijom koja se dogodila u Banovini.
Kroz život se često susrećemo s preprekama, nama od važnosti životnih događaja i situacija koje nas izazivaju i traže od nas psihičku snagu kako bi ih s uspjehom prebrodili. Nerijetko se nađemo u poziciji kada ne vidimo izlaz iz određenih situacija, nošeni smo stresom i nelagodama i naše misli i psiha kao da slabe pod takvim utjecajima. Našu psihu ne smijemo zanemariti i potrebno je raditi na njoj. Kako izgraditi mentalnu snagu, što je ona i koliko smo zapravo jaki? Odgovore na pitanja koja nam se nekada vrzmaju glavom imaju upravo psihologinje Mirna Šmidt i Nikolina Mihić.
Samim time, imali smo priliku prisustvovati na nekim od predavanja, a jedno od tih jest predavanje psihologinja i edukatorica iz Hapiness Academya pod nazivom „Budi mentalno jak“. Predavanje su održale Mirna Šmidt i Nikolina Mihić. Mirna Šmidt je trenerica u aspektu praktičkog treniranja mentalnih vještina, onih iz pozitivne psihologije i edukator drugim trenerima iz istog područja. Nikolina Mihić je psihologinja, edukator područja obrazovanje i osobni ili poslovni razvoj te volonterka s mladima s kojima radi na jačanju njihovih vještina.
Predavanje se baziralo na mentalnu snagu, način na koji je možemo pospješiti te su slušatelje predavanja provele kroz deset temelja same mentalne snage, koje su svakako individualne, ali ipak važne za uvid u poboljšavanju vlastite.
Mentalna snaga
Mentalna snaga jest vrlo kompleksan mehanizam, osobni kapacitet za nošenje s promjenama i izazovima u životu te sposobnost da se brzo oporavimo nakon nekih napornih situacija. U psihologiji mentalna snaga može se izraziti i kao psihološka otpornost, a razlikujemo upravo dva aspekta te otpornosti: interni, unutarnji osjećaj (kako se osjećamo dok se događa nešto što nije nužno ugodno, naši osjećaji i ravnoteža) i aspekt vanjskih rezultata (kako se nosimo s takvom situacijom, naše ponašanje). Uvijek težimo ravnoteži oba aspekta za jednostavnije nošenje sa situacijama u kojima se nalazimo. Spomenuvši ravnotežu postavlja se pitanje kako možemo osnažiti tu ravnotežu, samim time i mentalnu snagu? Riječ je o sustavu koji treba biti dobro distribuiran i prilagodljiv. Navedeno se može potkrijepiti metaforičkim primjerom bazena. Rezervoar naše mentalne snage, naši kapaciteti za nošenje s izazovnim situacijama su poput kapaciteta u obliku bazena: on se može puniti iz različitih izvora, u nekom trenutku taj bazen je pun vode, a u nekim trenucima manje pun – važno da se cijelo vrijeme bazen puni, primjerice pozitivnim emocijama, ugodnim razgovorom s nama dragom osobom, okrepljujućim spavanjem i slično. Ipak bazen se može i prazniti uzrokovan neugodnim situacijama (stres, bolest i sl.). Zapravo, cijelo vrijeme potreban je balans koji se puni i prazni. Onda kada se počinje prazniti potrebno je zastati i razmisliti kako ga napuniti.
10 temelja mentalne snage
Koji su naši izvori mentalne snage, čime punimo naš mentalni bazen? Postoji li nešto novo što bismo mogli prakticirati i što bi nas ojačalo? Navest ćemo deset temeljnih izvora koji su, važno za napomenuti, individualni. Bit je osloniti se na više izvora, a ne samo na jedan.*
- Mindset i obrasci razmišljanja – sve što se dešava u našim mislima i na koji način smo navikli razmišljati, kako tumačimo događaje oko nas, na što ćemo se fokusirati, naše mentalne navike. Primjerice danas tražim dobre stvari ili što samo navikli tražiti, što na to utječe. Riječ je o jednom aspektu koji je gotovo uvijek pod našom kontrolom i ima veliku moć. Koliko smo zadovoljni s vlastitim mindsetom u kontekstu psihološke otpornosti? Prinose li naše misli otpornosti i jačini? Brinemo li previše o onome što ne možemo kontrolirati? Potrebno je više upoznati svoje misli i reakcije, razviti određene navike meditacije ili češće usporiti. Pitamo se: Što se dešava u mojim mislima? Na taj način lakše prepoznajemo misli koje generiramo. Koncentrirajmo se na primjećivanje veze između naših misli i emocija.
- Osjećaj osobne odgovornosti – stavljamo se u poziciju da smo relativno aktivni u situaciji, nismo samo žrtve nego da vjerujemo da imamo neki utjecaj na situaciju. Važno je razviti zdrav osjećaj odgovornosti, vlastitu energiju uložiti u nešto što je promjenjivo, a ne na nešto što nas frustrira. Na koji dio imamo najveći utjecaj? Što možemo napraviti?
- Fizička dobrobit i upravljanje vlastitom energijom – fokusiramo se na aspekte koje možemo promijeniti, npr. kada se nalazimo u teškoj situaciji: naspavati se, paziti što jedemo, baviti se sportom… Aspekt fizičke energije, ali i mentalna energije jest koliko možemo držati fokus. Uravnotežimo aktivan trud (stres i akcija) te kvalitetni odmor („punjenje baterija“). Kakvi smo s upravljanjem energije, koliko smo dobri s prepoznavanjem kada trebamo odmoriti, kada „krenuti u akciju“?
- Pozitivne emocije i zahvalnost – općenito u životu pozitivne emocije utječu na našu psihološku otpornost. Koliko smo sposobni dozvoliti sebi da iskusimo pozitivne emocije u negativnim trenucima? Je li nam je život bogat pozitivnim emocijama ili kad se nešto negativno dogodi, prepoznajemo li dobre stvari u njima? Važno je obogatiti život pozitivnim emocijama i tražiti ih kroz fokus, čak i u ružnim trenutcima. Vježbajmo jačanje zahvalnosti kroz pitanja primjerice: Koje su to dobre stvari u mom životu? Zapisujemo stvari na kojima smo zahvalni i tako potičemo mozak da traži spomenute stvari na koje će se fokusirati.
- Poznavanje sebe – koliko znamo kako reagiramo na različite situacije, znamo li svoju snagu ili svoje nedostatke, znam li što me motivira? Što radimo dobro, naše osobne snage? S kojim aspektima situacije se ne nosimo tako dobro? Što nas izbacuje iz psihološke ravnoteže? Razmišljajmo o sadašnjim i prošlim situacijama, psihološka otpornost se najbolje razvija u trenutnoj, danoj situaciji. Zastanimo i pokušajmo prepoznati što možemo kontrolirati, a što ne.
- Upravljanje sobom ili samoregulacija – akcija, kontrola emocija, naših obrazaca razmišljanja i slično. Postoje ljudi koji sebe poznaju do detalja, no ne mogu ili ne znaju učinkovito kontrolirati svoja ponašanja. S druge strane, postoje oni, koji ne poznaju sebe toliko detaljno, ali vrlo dobro ovladavaju svojim ponašanjem u određenim situacijama. Jedna od strategija upravljanja sobom jest da svaki dan moramo napraviti jednu stvar koja nam je teška. Time istovremeno vježbamo snagu volje koja je usko povezana sa samoregulacijom. Ipak, potreban je balans, ne treba pretjerivati. Nije bit u tome da izbacimo sve što nam godi, već malim koracima se približavajmo određenom cilju. Primjerice, pojedite nešto zdravo, vježbajte, stvorite novu naviku, recite NE, nazovite nekoga… Napravite to na samo 5 minuta. Na taj način vježbamo moment aktivacije, tako učimo kako se nositi sa situacijom u kojoj ne želimo sudjelovati ili koja nam je teška. Učimo kontrolirati moment pokretanja i aktivno krećemo u „borbu“ s teškim situacijama.
- Stavovi i samopouzdanje – odnosi se na stavove koje imamo prema samome sebi i prema situacijama koje nas zateknu. Trebamo pristupiti sa stavom s kojim ćemo se usmjeriti jedino na stvari koje možemo promijeniti i kontrolirati. Moramo naučiti procijeniti koliko nam je neka situacija izazovna i uključiti svoje mehanizme koji nam pomažu da se nosimo s takvom situacijom.
Samopouzdanja ne smije biti premalo, ali niti previše. Moramo ga izgraditi do određene granice, a kako bi to napravili moramo se prisjetiti i razmisliti kako smo reagirali u određenim situacijama i koliko smo se dobro s njima nosili. Vježba: kroz 90 dana u bilježnicu pišemo na što smo ponosni, u čemu smo dobri, što nam dobro ide – na ove stvari vrlo često zaboravljamo i njih se trebamo prisjećati u trenutcima kad smo previše kritični prema sebi. - Pronalaženje smisla – ne odnosi se nužno na kontekst velikog smisla, smisla života, već smisla svakodnevice i smisla događaja oko nas. Pronalaženje smisla pomaže nam usmjeriti energiju prema određenim situacijama i ponašanjima te pozitivno utječe na naše samopouzdanja. Kako bi pronašli smisao moramo si postaviti određene smislene ciljeve (primjerice: održavanje virtualnih kava s bliskom osobom, tako dobivamo pozitivne emocije). Bitno je postavljati si pitanja poput „Što mogu naučiti iz ovoga?“ „Zašto se to desilo?“, „Koja je lekcija koju mogu izvući iz ove situacije?“
- Odnosi i okolina – misli se na fizičku okolinu koja je povezana s mindsetom i s preuzimanjem odgovornosti, moramo se usmjeriti na stvari na koje možemo utjecati. Okolina u nekom aspektu ipak nije pod našom kontrolom (npr. elementarne nepogode), ali neke od situacija jesu. Odnose ponovno vežemo u „bazen“, „rezervoar“ te je bitno da imamo kvalitetne odnose koji nam taj bazen pune. Moramo se povezati na pozitivan način, pronaći ljude koji su nam dragi i koji nas podržavaju kako bi na punili svojom pozitivnom energijom. U takvim odnosima moramo biti stopostotno prisutni u trenutku, bez distrakcija i cijeniti te odnose.
- Prilagodljivost – vrlo je bitno da svako od nas u sebi posjeduje mogućnost da promijenimo svoju perspektivu ili svoj pristup. Na taj se način prilagođavamo situacijama i ljudima, ali i isprobavamo i učimo nove stvari.
Promjena se ne događa sama, o njoj moramo promišljati i pokrenuti se kako bi se nešto dogodilo. Moramo promišljati o prethodnim iskustvima i shvatiti što je bilo negativno, a što pozitivno. Moramo promišljati o tome tko/što puni, a tko/što prazni taj naš bazen.
Važno je ići korak po korak, uzeti jedan od temelja i na njemu raditi dok ne postignemo ono što želimo.
Za više informacija kliknite na poveznicu.
Fotografije: Pixabay i snimka zaslona s predavanja.
