Što su otvoreni podaci, čemu služe, zašto trebaju biti dostupni i kako ih učiniti dostupnima samo su neke od tema danas održanog događaja “Otvoreni podaci – alat informiranih, odgovornih i aktivnih zajednica”, u Centru tehničke kulture Rijeka.
Događanje je održano u sklopu projekta Erasmus+ Public Makers, koji CTK Rijeka provodi u suradnji s partnerima iz Grčke, Italije i Luksemburga. Cilj projekta bio je izraditi online tečaj namijenjen mladim osobama kako bi naučili o otvorenim podacima i načinima na koje ih mogu iskoristiti za doprinos i zagovaranje promjena u zajednici. Tečaj je stvoren, na engleskom je jeziku i besplatan za sve koji ga žele pohađati, te se nalazi na internetskoj stranici projekta Public makers. Tečaj se sastoji od četiri modula, a polaznici mogu završiti svaki od njih ili odabrati samo one koje ih zanimaju. Kako bi uspješno završili tečaj, polaznici trebaju položiti ispit nakon kojeg dobivaju open badge (eng. otvorenu značku) koja opisuje stečena znanja i vještine.
Osim predstavnika CTK Rijeka, na događanju su izlagali i predstavnice i predstavnici Grada Rijeke, političke platforme Možemo, udruge Gong i tvrtke IntechOpen, te su predstavili različite aktualne perspektive na otvorene podatke.
Događanje je otvorila Lea Stoiljković Medved, ravnateljica Direkcije za odnose s medijima, online komuniciranje i projekte transparentnosti uprave Grada Rijeke. Predstavila je sve što Grad Rijeka radi kako bi zadržao svoju titulu jednog od najtransparentnijih hrvatskih gradova. Istaknula je kako sve jedinice lokalne i regionalne samouprave, kao i javna tijela imaju zakonsku obavezu objavljivati određene podatke, no mogu učiniti još i više. Istovremeno, objavljivanje podataka i komunikacija istih s javnošću, donosi titulu transparentnog grada, no Stoiljković Medved je istaknula kako to nisu razlozi zbog kojih se to treba raditi, već treba omogućiti da budu na raspolaganju građanima i da ih oni koriste kako bi olakšali svoju svakodnevicu, ostvarili svoja prava i napravili promjenu u svojoj zajednici.
Okupljeni su mogli vidjeti kako Grad Rijeka uistinu omogućuje građanima da dobiju uvid u brojne dokumente i odluke, no ponekad se u velikoj količini podataka teško snaći. Upravo iz tog razloga politička platforma “Možemo!” prošle godine lansirala je digitalni alat “Otvoreni akti” koji omogućuje jednostavniji pregled gradonačelnikovih akata u Rijeci, Splitu i Zagrebu prema ključnim riječima, podacima ili nekom drugom podatku. Alat je prvotno bi napravljen samo za Zagreb, a tijekom lokalnih izbora ove godine, proširio se na Rijeku i Split. Osim Otvorenih akata, platforma Možemo! izradila je i online aplikaciju Otvoreni zrak koja građanima omogućuje prikaz zagađenosti zraka tako što mjeri razinu lebdećih čestica u zraku. Aplikacija je trenutno ima mjerne stanice u Rijeci, Splitu, Puli i Zagrebu.
Preko Zoom-a se okupljenima obratio i Dražen Hoffman, predstavnik udruge Gong, koja je svojim radom i zalaganjem doprinijela transparentnosti javnih tijela u Hrvatskoj. Hofmann je objasnio Gongovo shvaćanje transparentnosti koje ističe važnost otvorenosti podataka za građane i građanke. Dodao je kako bez inzistiranja na transparentnost vrlo lako može doći do koruptivnih radnji te je predstavio Gong-ov doprinos u borbi protiv takvih radnji. Osim toga, Dražen Hoffman predstavio je i platforme ImamoPravoZnati koja omogućuje građanima da lakše podnesu zahtjev za informacije od bilo kojeg tijela financiranog javnim sredstvima, te Mozaik veza, alat koji omogućuje istraživačkim novinarima, aktivistima i zainteresiranoj javnosti istraživanje međusobnih veza politički izloženih osoba, kao i veza s drugim pravnim i fizičkim osobama, na temelju podataka preuzetih iz registara i baza javnih tijela.
Doba pandemije izazvane koronavirusom još je više istaknulo važnost otvorenosti podataka u znanosti o čemu su tijekom događanja u CTK Rijeka govorili Slobodan Momčilović i Teo Kos, predstavnici tvrtke IntechOpen jednog od pionira u open access izdavaštvu na svjetskoj razini. Pojasnili su kako su otvoreni znanstveni sadržaji 50% citiraniji od znanstvenih sadržaja za čije se korištenje mora platiti te govorili o brojnim dobrobitima open accessa – znanstveni radovi dostupniji su znanstvenoj zajednici i javnosti, praktičari lakše apliciraju saznanja iz istraživanja, radovi se više citiraju, veća je šansa da se znanstvena saznanja uključe u donošenje politika, porezni obveznici dobivaju vrijednost za svoj novac.
U završnoj raspravi govornici i okupljeni su nastavili razgovarati o tome što javnost pojmi kao otvorene podatke, na koji način svi zajedno možemo proaktivnije koristiti iste te time omogućiti da naše zajednice budu informiranije, odgovornije i aktivnije.
