Ljeto još uvijek traje, a ne znate što čitati?
Gradska knjižnica Rijeka objavila je svojih dvadeset preporuka – sve od obiteljskih saga, ljubavnih priča, autobiografija do dirljivih ratnih drama! Mi smo s tog popisa izabrali deset naslova koji bi vas mogli zaintrigirati!
Georgi Gospodinov, Fizika tuge
Drugi roman jednog od najprevođenijih bugarskih pisaca, koji je osvojio i nekoliko književnih nagrada, osebujno je djelo koje izmiče jednoznačnoj interpretaciji. Pripovjedač (s dijagnozom patološke empatije) mijenja perspektive te se postupkom prekomjernog uživljavanja prebacuje u lik svojega djeda-dječaka, djeda-odraslog čovjeka i niz drugih likova kojih se prisjeća ili oni na neki način ulaze u njegov život.
Roman je u cijelosti satkan od sjećanja na individualnoj i kolektivnoj razini, sjećanja koja se deponiraju u najrazličitije predmete, priče i doživljaje. Pripovijedanje usložnjava stvarnost sve do simbolične razine – kroz čitav roman provlači se motiv labirinta i Minotaura, a i sam roman je strukturiran kao svojevrsni labirint u kojem čitatelj traži pripovjedne izlaze.
Halldóra Thoroddsen, Dvoslojno staklo
Jesen je, a iza prozorskoga stakla svog stančića vrijeme u mislima provodi udovica, puna bora i ožiljaka od ispunjena života, većinom provedena s pokojnim suprugom. Svakodnevicu upravljanu rutinom i nostalgijom, povremenom čašom džina u lokalnoj pivnici i sastancima u bračnom klubu ipak će promijeniti jedan neznanac. Nekoliko će jeseni proći, a njihova će priča pokazati da, godinama i mudrosti unatoč, život uvijek umije iznenaditi – i zadati udarac.
Dvoslojno staklo kratak je, ali intenzivan roman, pomno promišljan i ispripovijedan snažnom metaforikom koja pogađa srž života u trećoj dobi. S pravom nagrađena Nagradom Europske unije za književnost, Halldóra Thoroddsen jedinstveno prikazuje svakodnevicu islandskog grada, dajući glas onima koji je tiho promatraju i u njoj najmanje sudjeluju. A imaju što reći.
Joseph O’Connor, Igra sjena
U priči intenzivne atmosfere koja se temelji na stvarnim događajima pripovjedač spaja živote i umjetnička htijenja troje stvaralaca, dovodeći ih u London druge polovice 19. stoljeća: Abrahama “Brama” Stokera, Irca koji za života nije doživio književni uspjeh, dok je njegov lik Drakule kasnije postao opće mjesto u popularnoj književnosti iz koje se vinuo i u druge umjetničke medije, Henryja Irvinga, najvećeg šekspirijanskog glumca svog vremena i Alice “Ellen” Terry, obožavane i najbolje plaćene glumice u to doba u Engleskoj. Udruživši se da osnuju kazalište koje će postati jedno od najslavnijih londonskih, Kazalište Licej, troje kreativaca razmiču mnoge granice, a to neće ostati bez posljedica. “Igra sjene” proglašena je najboljim romanom 2019. godine u izboru Irish Book Award te knjigom godine Sunday Timesa.
Gregory David Roberts, Shantaram
Roman suvremenog australskog pisca priča je epskih razmjera o Shantaramu (čije ime znači ‘Čovjek Božjeg Mira’) i njegovu fascinantnom životnom putu. Shantaram je zatvorski bjegnac iz Australije, razočarani revolucionar, bivši ovisnik, posrnuli filozof, “zatvorski pjesnik”, krijumčar, švercer oružjem, falsifikator.
Tragom svog iskupljenja dolazi u Indiju, otkrivajući njena bezbrojna lica, od najblistavijih do najmračnijih mjesta – od sjaja zadivljujućeg Bombaya do najsiromašnijih slamova, improviziranih klinika i tržnica ljudima do pušionica opijuma, kao i spektar različitih aktera s ove šarolike mnogoljudne pozornice – članove bombayske mafije, prosjake, mudrace, glumce, prostitutke, svece…
David Grossman, Kad je Nina znala
Drugo nepromijenjeno izdanje. Utkani u roman životi su triju snažnih ženskih likova – devedesetogodišnjakinje Vere, njene kćeri Nine te unuke Gili. Radnja obuhvaća vremensko-prostorni okvir 20. stoljeća, od hrvatskog gradića Čakovca u osvit Drugoga svjetskog rata, preko Arktika pa sve do izraelskog kibuca… Mučna tajna utkana u živote žena razdire ih desetljećima, a mitski topos njihove patnje je ozloglašeni Goli otok u Jadranskome moru. Ondje Vera u zatočeništvu provodi pune tri godine jer je odbila denuncirati pokojnoga supruga kao narodnog neprijatelja. Roman je ovo o patnji koja se prenosi s generacije na generaciju i strašnim posljedicama dugo čuvanih tajni.
Tri žene osuđene su na iscrpljujuće putovanje do pakla na zemlji, ali i vlastite prošlosti. Tijekom te odiseje, na površinu izbijaju elementarna čuvstva – strah, ljubav i suosjećanje. Osim na autorskoj imaginaciji, djelo se uvelike temelji i na stvarnim događajima. Eva Panić Nahir, inspiracija za Verin lik, bila je Grossmanova bliska prijateljica dvadeset godina, povjerivši mu svoju začudnu životnu priču.
Claudia Durastanti, Strankinja
Autobiografski roman talijanske autorice priča je o njenom neobičnom odrastanju i životu između Amerike i Italije. Rođena u Brooklynu, prve godine provodi okružena brojnim rođacima, tipičnim predstavnicima talijanske zajednice u Sjedinjenim Državama. Kad joj je bilo pet godina, vraća se s majkom i starijim bratom u Italiju.
Žive u malom mjestu u regiji Basilicata, na samom jugu, gdje se njezina obitelj ističe svojim neobičnim navikama. Još više od dvostrukog talijanskog i američkog identiteta autoricu je oblikovao život s gluhom majkom i gluhonijemim ocem koji se nimalo nisu trudili uklopiti u konvencionalni način života i čije su svađe i burni ispadi obilježili njeno djetinjstvo. Kasniji odlazak u Rim i konačno život u Londonu potvrđuju da autorica ostaje strankinja, no njen je identitet suma svih mjesta na kojima je živjela i svih proživljenih trenutaka.
Madeline Miller, Kirka
U kući Helija, Boga Sunca i najmoćnijega Titana, rađa se kći Kirka, neobično dijete: ni moćna poput oca ni opako zamamna poput majke. Potraživši društvo u svijetu smrtnika, otkriva da ipak ima moć: moć čarobnjaštva koja prijeti i samim bogovima. Osjećajući se ugroženima, protjeruju je na napušten otok na kojemu ona usavršava okultno umijeće, pripitomljava divlje zvijeri i s vremenom susreće mnoge od najslavnijih mitoloških likova, među kojima, naravno, i Odiseja.
No Kirka nehotice navlači na sebe gnjev i ljudi i bogova, a kako bi zaštitila ono što najviše voli, mora skupiti svu snagu i jednom za svagda odlučiti želi li pripadati društvu bogova među kojima je rođena ili smrtnika koje je zavoljela. Uvjerljivi likovi, visoka jezično-stilistička razina pripovijedanja i neodoljiva napetost čine “Kirku” – drugi roman američke spisateljice Madeline Miller – intrigantnom pričom o obiteljskom suparništvu, dvorskim spletkama, ljubavi i gubitku, koja ujedno slavi nesalomljivu žensku snagu u svijetu kojim vladaju muškarci.
Thomas Pynchon, V
Roman ceste s elementima fantazmagorije, humora i groteske, autorov prvijenac koji je brzo stekao kultni status. Kompleksna priča prati dvojicu likova u šezdeset godina dugom putovanju, na kojem prolaze kroz raznolike krajolike sa svih dijelova svijeta. Pritom se susreću s čitavom lepezom neobičnih likova iz raznih društvenih miljea, a najintrigantnija od njih je V., otmjena prevarantica, špijunka i fatalna ljubavnica zavijena u mistiku.
Guzel Jahina, Zulejha otvara oči
Nagrađivani debitantski roman ruske književnice i finalistice za nagradu “Ruski Booker” i “NOS” donosi priču o Tatarki Zujelhi koja biva prognana nakon što joj komunisti ubiju muža pod optužbom da je kulak. Prilagodba na surove životne uvjete uz obalu rijeke Angare, neobična i šarolika zajednica te volja za životom i ljubavi, odlike su ovog romana koji čitatelje upoznaje i s bogatom tatarskom folkloristikom.
Kyung-sook Shin, Molim te, pazi na mamu
Kada se 69-ogodišnja So-nyo odvoji od muža i nestane u gužvi na peronu podzemne željeznice, gubi joj se svaki trag. Zatečena obitelj pokušava naći noviju fotografiju nestale, a djeca i suprug postaju svjesni koliko su zanemarivali majku i ženu, ili je uopće nisu poznavali. Snažna i topla priča koja duboko zaranja u majčinstvo daje prikaz obiteljskih odnosa, korejske tradicije i kulture. Za ovaj je roman autorica nagrađena književnom nagradom Man Asian Literary Prize.
Ako ste ipak ljubitelj knjiga u nastavcima, preporučamo da se uhvatite naslova poput “Gospodar prstenova” , “Harry Pottera” ili “Igra gladi” – ove klasike uvijek vrijedi pročitati!
Za više informacija posjetite stranicu Gradske knjižnice Rijeka.
Fotografija preuzeta s Pixabaya!