Karneval je razdoblje prije korizme u kojemu se i mladi i stari zabavljaju, plešu i pjevaju.
Karneval je još od srednjeg vijeka bio vrijeme kad su se privremeno mijenjali odnosi moći u društvu i nekažnjeno mogle kršiti moralne i društvene norme. Na taj se način narod mogao još jednom prepustiti strastima prije razdoblja odricanja, a odricanje je slijedilo već dan poslije fašničkoga utorka – na pepelnicu.
Iako su najpoznatiji riječki i samoborski karneval u Hrvatskoj, i u drugim dijelovima Hrvatske također se obilježava pa tako i u Slavoniji.
Gotovo u svim gradovima karnevalsko razdoblje započinje preuzimanjem ključeva od gradske vlasti kako vlast nad gradom preuzele maškare. Tijekom parade u koloni se i nosi slamnata lutka u obliku čovjeka koja predstavlja sve loše što se u prethodnom periodu događalo. Tako se na koncu povorke ta lutka spaljuje u nadi da će sve loše ostati iza nas.
No, u slavonskim selima baš i ne postoji takva tradicija, niti je ikada postojala. Ključna su za seoski karneval djeca. Ona se maskiraju te odlaze od kuće do kuće gdje pjevaju pjesmicu, nakon koje ih stanari nagrade jajima, novcem, slatkišima i kolačima. Iako su žene na selu često spravljale kolače, u karnevalsko vrijeme najpopularniji kolač su krafne pečene na svinjskoj masti koje nisu mogle zaobići niti jednu kuću toga dana.
Prije su se čak znali i stariji okupljati te ići traktorom i kolima pjevajući kroz selo, no nekako je ta tradicija s vremenom izumrla. Iako, u nekim mjestima se još uvijek održava. Nakon maskirane parade navečer bi slijedila zabava gdje se plesalo, pjevalo i zabavljalo. Tako bi završilo karnevalsko razdoblje te započelo uskrsno.
Danas, nažalost, malo komu je stalo do starih običaja te ipak ne vrijedi ona „bolje da izumre selo nego običaji“ jer običaji su, čini se, odavno izumrli.
Foto: Pixabay, privatna arhiva