Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja, pa je tako i ove godine Udruga za autizam – Zagreb i Savez udruga za autizam Hrvatske 9. 04. 2022. godine na Jarunu obilježila taj značajni datum pod sloganom „Naš autizam je stanje – sustav je bolestan“.
Događanje je osmišljeno kao čitav niz zabavnih i edukativnih aktivnosti za djecu i odrasle s poremećajima iz spektra autizma. Raznim aktivnostima pokušalo se potaknuti osobe s autističnim poremećajem da se okušaju u svakodnevnim aktivnostima koje im možda predstavljaju nelagodu ili ih uznemiruju.
Cilj ovog događanja bio je osvijestiti zajednicu o nužnosti poboljšanja kvalitete života osoba s poremećajima iz spektra autizma. Ovo događanje je ujedno bilo i svojevrsna potpora obiteljima osoba s autizmom, kojim se nastojalo poručiti da Udruge ulažu velike napore kako bi senzibilizirale sugrađane o nužnosti doprinosa svakog pojedinca s ciljem olakšavanja svakodnevnog života djece i odraslih s navedenim poremećajima.
Najnoviji dio događanja bilo je postavljeno „uskršnje jaje“ koje je bilo dizajnirano za ubacivanje listića sa opisanim svjedočanstvima članova Udruge. Ohrabrivanje svih roditelja koji smatraju da njihova djeca imaju navedeni poremećaj koji još nije potvrđen, pomogao je roditeljima da bez straha ispune obrazac na samom događanju. Iako su prošle 43 godine od početka institucionalnog bavljenja problemom autizma, još uvijek neki pojedinci nisu uvršteni u sustav, pa samim time, niti nisu bili u mogućnosti ostvariti sva svoja prava.
O autizmu se u Hrvatskoj još uvijek premalo zna i premalo se zajednica informira o teškoćama s kojima se autistični pojedinci susreću. Poznato je da postoji više vrsta poremećaja koji spadaju u područje autizma, kao što su dezintegrativni poremećaj djetinjstva, Rettov poremećaj, nespecifično razvojno-pervazivni poremećaj i Aspergerov poremećaj. Glavne karakteristike koje su uočene kod autistične djece su: nemogućnost uspostavljanja kontakata s ljudima, zakasnio razvoj govora, uporaba govora na nekomunikativan način (eholalija, metalalija), ponavljanje radnji, stereotipne igre, opsesivno inzistiranje na poštovanju određenog reda (sklonost rutini), nedostatak mašte i dobro mehaničko pamćenje. Kod osoba s poremećanima iz spektra autizma postoje nedostaci u neverbalnoj i verbalnoj komunikaciji u socijalnim interakcijama, zatim nedostatak socijalne i emocionalne recipročnosti te nedostaci u razvijanju, održavanju i razumijevanju ljudskih odnosa. Upravo zato je iznimno važno da okolina prepozna navedene znakove kod tih osoba te da im se prilagodi, uz uvažavanje i pomaganje.
Za svu djecu s poremećajem iz spektra autizma važna je rana intervencija koja uključuje ranu dijagnostiku i rano upućivanje na rehabilitacijske aktivnosti. Da bi djeca razvila svoj puni potencijal potrebo im je razumijevanje i pomoć vršnjaka i okoline, odnosno zajednice.
Imati razumijevanja, pokušati pokazati empatiju i potruditi se adekvatno odgovoriti na njihove potrebe i zahtjeve, znači puno takvoj djeci i njihovim roditeljima. Djecu s autizmom ne treba izolirati, izbjegavati niti ismijavati, nego uključivati, poštovati i pomagati. To nije poruka samo za odgajatelje i nastavnike, nego i za rođake, susjede i vršnjake. Autistična djeca trebaju podršku čitave zajednice.
Izvor fotografije.
