Strip je medij i vrsta umjetnosti koja se često zanemarivala kada govorimo o književnosti. To je posljedica njegovog podrijetla. Strip nastaje u ranom 19. stoljeću kada se u Engleskim i Američkim novinama kreću objavljivati karikature najčešće satiričnog sadržaja vezanog uz politiku. No, u 20. stoljeću razvija se nova era stripa gdje se uvode danas poznati likovi poput Supermana, Batmana i Kapetana Amerike. Tijekom drugog svjetskog rata prodaju se rekordni brojevi stripova, no na taj način opada i sama kvaliteta stripova. Fabula stripova i karakter samih likova je bio dosta jednostavan. No, kako odrasta sama publika tako stripovi postaju ozbiljniji. Ipak zbog pritiska vlade 50 i 60-ih na snagu stupa “stripovski kodeks” u SAD-u gdje se industrija drži načela poput onog da dobro uvijek pobjeđuje zlo, nema krvi i ubojstva i zabranjuju se likovi poput vampira, vukodlaka i kanibala. Upravo radi takvog gušenja kreativnosti strip i dalje ostaje “dječji”. Svi kada odrastemo saznamo da svijet nije crno – bijel, već je siv i da dobro ne pobjeđuje uvijek zlo. To je isto znala i nova generacija stripaša 70-ih i 80-ih godina. Popuštanje kodeksa omogućuje da se u popularnim stripovima pojavljuju novi likovi drugih rasa poput Blade-a, Storm i Black Panthera. Javljaju se i mračne teme poput ubojstva, vampira i likova koji nisu niti dobri ni zli.
Ovdje možemo smjestiti Vladeka, glavnog lika stripa “Maus” Arta Spiegelmana. Maus je prvi strip koji je dobio Pulitzerovu nagradu. Originalno je izašao u dva dijela, ali većina novijih izdanja je objedinjena. Strip se bavi temom holokausta i prati Artovog oca Vladeka u njegovom preživljavanju. Prvi dio opisuje dogodovštine prije samog rata i tijekom njega, a drugi se bavi preživljavanjem u koncentracijskom logoru “Mauschwitz” (Auschwitz).
Specifičnost ovog stripa je to što likovi nisu u potpunosti ljudi. Nacistima je bio cilj prikazati židove kao “ne ljude” , specifično kao štakore. Autor ovog stripa prihvaća tu dehumanizaciju i stavlja židovima u svojem stripu štakorske glave. No, on ne staje tu, Nijemci dobivaju mačje glave, Francuzi žablje, Poljaci svinjske, Amerikanci pseće… Radnja se miješa između sadašnjosti gdje vidimo problematičan odnos Vladeka i Arta, te prošlosti gdje vidimo kroz što je sve Vladek prošao za vrijeme Drugog svjetskog rata. Autor ne prikazuje svog oca kao žrtvu i kao nevinu osobu. On prikazuje što je sve njegov otac radio kako bi preživio horor drugog svjetskog rata. Mi vidimo kako u takvim situacijama ne preživljava “dobra” osoba, već snalažljiva.
Strip se tiče i izrazito problematičnog odnosa između oca i sina, te tema samoubojstva majke. Vladek je prikazan onakav kakav stvarno je. On je izrazito škrta osoba, koja ironično ima i rasističke ispade. U jednom dijelu stripa je i sam autor zabrinut da će oca prikazati kao rasističku karikaturu židova.
Ovaj strip se bavi izrazito ozbiljnom temom te ga je to odvojilo od ostalih stripova. Na taj način je oslobodio put kako bi i ostali stripovi bili prepoznati kao “književna djela”. Art svog oca nije pretvorio u običnu žrtvu, već ga je pokazao kao običnog čovjeka koji je imao svoje mane i koji je pomoću svoje snalažljivosti uspio preživjeti.
Iako možda smatrate strip dječjim ili nepotpunim, Mausa preporučujem svakome jer na inovativan način progovara o holokaustu i uz to postao je jedan od kultnih svjetskih stripova. Danas se u nekim državama SAD-a čak pokušao izbaciti iz nekoliko dječjih knjižnica zbog svojih šokantnih scena.