• Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
Nema rezultata
Pregled svih rezultata
Kišobran
Nema rezultata
Pregled svih rezultata

Fascinantan obrambeni mehanizam biljaka

Erika Pulić od Erika Pulić
10. listopada 2022.
u Kolumne
Fascinantan obrambeni mehanizam biljaka

Biljke su stalno pod napadom raznih predatora – sitnih gljivica i bakterija, lisnih ušiju, gusjenica i skakavaca, ali i velikih životinja kao što su koale, kornjače i slonovi. Svi žele dospjeti do biljke kako bi dobili vodu iz njihovih lišća, vitamine i sjemenke odnosno hranu.

No, biljke su spremne vanjskim i unutarnjim naporima da postanu manje privlačne i odbojne ovakvim predatorima kako bi preživjele.


Na koji se način brane?

Primjerice, kopriva otpušta razne toksine zbog čega nas peče kada ju taknemo. Za neke vrste životinja i biljojeda kopriva uzrokuje bol tek nakon nekoliko trenutaka tj. nakon prvog zagriza. Takav osjećaj imamo i mi kada jedemo špinat, kivi i ananas upravo iz razloga jer ova vrsta hrane proizvodi sitne igličaste kristale koji se zovu rafidi i koji izazivaju reakciju na našim nepcima i u našim ustima.

Uloga rafida je primarno obrambena jer uzrokuju male ranice u ustima predatora koje potom kreiraju otvore za toksine.


Nadalje, kora koja prekriva deblo drveta puna je lignina (glavni sastojak drva) koji poput cementa povezuje vlakna u vrlo čvrstu strukturu što čini koru izuzetno teškom za žvakanje, a samim time i izuzetno odbojnom predatorima.

Neke biljke, poput kaktusa idu korak dalje jer imaju izuzetno bolno kreirane strukture, a pod time podrazumijevamo trnje i bodlje koje biljka ima i kojima se biljka brani. Uz kaktus, dobar primjer je i ruža.

Rajčice se od insekata koji žele isisati sok iz njihovih lišća brane tako da otpuštaju miris odnosno smrad koji odbija insekte. No, najzanimljivije od svega je to što rajčice, kada bivaju napadnute, istovremeno brane sebe i signaliziraju drugim rajčicama u blizini da je opasnost blizu kako bi se i one obranile. Tako sve rajčice u blizini počnu otpuštati smrad koji odbija insekte.

Biljke pamuk često su izložene napadima gusjenica protiv kojih otpuštaju razne toksine i kemikalije u zrak. Svrha tih toksina je da pozove i privuče parazitske ose koje to registriraju kao signal za pomoć te kada nađu gusjenicu parazitske ose izležu jaja u gusjenici kako bi ju odbile.


Rajčice su tako, zajedno s pamukom i parazitskim osama snažan dokaz da biljke također imaju svoj jezik odnosno svoju razinu komunikacije, a isto tako i razinu kooperacije.

Izvor informacija i fotografija: YouTube, kanal TED-Ed

Poveznice: biljkeobrambeni mehanizamobranapamukrajčiceživotinje

Vezani članci

Najočekivaniji glazbeni eventi u Rijeci
Kolumne

Vodič kroz ljetne festivale 2025.

19. lipnja 2025.
Glazbene preporuke za proljeće 2025.
Kolumne

Glazbene preporuke za proljeće 2025.

3. lipnja 2025.
Što posjetiti u gradu antičkih čuda? 3 dana u Ateni
Kolumne

Što posjetiti u gradu antičkih čuda? 3 dana u Ateni

30. travnja 2025.
Nove njuškice traže dom: Pridružite se akciji spašavanja pasa
Kolumne

Nove njuškice traže dom: Pridružite se akciji spašavanja pasa

29. travnja 2025.
Proljetne radosti i alergije
Kolumne

Proljetne radosti i alergije

21. travnja 2025.
Pobuna u učionicama: Zašto su profesori rekli “Dosta je!”
Kolumne

Pobuna u učionicama: Zašto su profesori rekli “Dosta je!”

19. ožujka 2025.
Slijedeći članak
RiBroo kamp na Platku 2022.

RiBroo kamp na Platku 2022.

Trending

  • Gdje je nestao Student Day Festival?

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci slavi 20 godina: Izložbe i koncert Kawasaki 3P-a

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • Vodič kroz ljetne festivale 2025.

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0
  • VELIKA galerija fotografija Riječkog karnevala – grupa Kampus

    0 shares
    Podijeli 0 Tweet 0

Radio Sova realiziran uz pomoć

Kišobran

Arhiva

Kontakt

  • Impressum
  • Postani dio Kišobran tima
  • Ul. Radmile Matejčić 2
  • info@kisobran.uniri.hr

Linkovi

  • Sveučilište u Rijeci
  • SZSUR
  • Student servis
  • Studentski kulturni centar Rijeka
  • Prijava na portal

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

  • Naslovna
  • Sveučilište
  • Kultura
  • Sport
  • Znanost
  • Kolumne
  • Radio Sova
  • Postani dio Kišobran tima
  • Impressum

© Kišobran - studentska medijska platforma Sveučilišta u Rijeci.

Dobro došli nazad!

Prijavite se na vaš račun

Zaboravljena lozinka?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Prijava
Ova stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove stranice pristajete na korištenje kolačića. Privacy and Cookie Policy.