Više stotina građanki i građana okupilo se u subotu na Korzu i u prosvjednoj povorci poslalo jasnu poruku o slobodi izbora i poštivanju osnovnih ljudskih prava!
U organizaciji neformalne inicijative „Građanke i građani Rijeke“ održan je Hod za slobodu, a okupljeni su se nakon okupljanja na Korzu, ispred Radio Rijeke uputili do Jadranskog trga gdje je održan prigodni program.
![](https://kisobran.uniri.hr/wp-content/uploads/2023/06/MG_8202-1-1.jpg)
Nakon prosvjedne povorke koja je završila na Jadranskom trgu, uvodnu riječ imala je Greta Grakalić Rački koja je istaknula da je mnogo razloga za hod, možda čak i više u odnosu na razdoblje kada je održan prvi hod za slobodu u Rijeci. Naglasila je kako se svjedočilo nizu pojedinačnih priča, poput one Mirele Čavajde koju sustav nije uspio zaštiti od nasilja i kako je ideja slobode u hrvatskom društvu ostala apstraktan pojam, rezerviran isključivo za privilegirane.
![](https://kisobran.uniri.hr/wp-content/uploads/2023/06/MG_8277-1-1.jpg)
Profesor teologije Zoran Grozdanov poručio je da trebamo graditi svijet koji će postati otporan na želje (nekih) za umanjivanje tuđih prava i želje da se ženska bića svedu na ulogu koju im muškarac propisuje.
„Taj svijet se ne gradi ratom s ‘onim drugima’, nego porukama i praksama solidarnosti, ljubavi i slobode. Ratovi, kulturni ratovi, ratovi oko roda, oko vjere ili nevjere, samo utvrđuju granice i jednih i drugih i uzrokuju da postanemo još ratoborniji”, kazao je Grozdanov.
Izvor Rukavina, profesor na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, spomenuo je neke od svojih kolegica i kolega čije radove preporučuje čitati.
„To je Tanja Vučković Juroš koja među ostalim sustavno istražuje međunarodni i domaći antirodni pokret i zablude koje nam se proturaju po medijima. Ili Ksenija Klasnić koja se bavi ekonomskim nasiljem u intimnim vezama i neplaćenim kućanskim radom. Ili Đurđica Degač koja se s kolegicom Majom Gergorić među ostalim bavi istraživanjem prosvjeda protiv pobačaja. Ili Jelena Ostojić koja se bavi nesigurnim oblicima rada, mahom žena, a koja me s kolegom Lukom Jurkovićem na temelju nalaza višedesetljetnih međunarodnih komparativnih istraživanja upozorila na to da se – iako hrvatsko društvo nije u progresivnoj grupi zemalja u europskom kontekstu – prava seksualnih manjina sve više i više prihvaćaju”, kazao je Rukavina.
Okupljenima su se obratile i umjetnica i aktivistkinja Mila Čuljak koja je pored ostalog istaknula da život bez slobode ne vrijedi ništa te Jelena Androić koja je u ime organizatorica pozdravila okupljene i pročitala pjesmu Milice Denković „Crveni tango”.
![](https://kisobran.uniri.hr/wp-content/uploads/2023/06/MG_8275-1-1-300x200.jpg)
![](https://kisobran.uniri.hr/wp-content/uploads/2023/06/MG_8161-1-1-300x200.jpg)
Hod za slobodu u Rijeci je podržalo dvjestotinjak građanki i građana. Podnaslov ovogodišnjeg Hoda, Nećemo pokleknuti, referenca je na pokret Muževni budite u sklopu kojeg se na glavnom zagrebačkom trgu, a pomalo i u drugim hrvatskim gradovima, skupljaju muškarci koji mole za ograničavanje ženskih prava.
![](https://kisobran.uniri.hr/wp-content/uploads/2023/06/MG_8217-1-1.jpg)